Nitrat, glavni sastojak gnojiva je dragocjen za rast biljaka. U staro doba je zato stajski izmet bio pravo blago za poljoprivrednike. Jer, dugo je trajalo da bi se tek početkom 20. stoljeća uspio umjetno stvoriti nitrat i time „umjetno" gnojivo (ne na kraju zaslugom njemačkog kemičara Carla Boscha i tvrtke BASF).

Ali sve intenzivnijom poljoprivredom u prošlom stoljeću se ne samo u Njemačkoj otišlo u drugu krajnost: biljke trebaju samo malenu količinu tog spoja, ostalo kiše ispiru u potoke, rijeke, mora i on prodire u podzemne vode. Čak i više nitrata u podzemnim vodama od Njemačke je izmjereno na Malti, ali to je golemi problem praktično za sve zemlje EU-a. I bivše socijalističke zemlje su masovno koristile „kemiju" kako bi se na oranicama ispunila petoljetka – doslovce pod svaku cijenu.

U zemlji tako intenzivne poljoprivrede kao što je Njemačka je to golem problem: i ovdašnja vlada je u svom izvješću iz 2016. priznala da na čak 28% mjernih točaka podzemnih voda količina nitrata prelazi granicu koju je Europska unija odredila na 50 miligrama po litri. Na nekim područjima, poput okruga Kleve u pokrajini Sjeverno Porajnje i Vestfalija je to izmjereno na čak 40% mjernih točaka. A to nije problem koji se uopće brzo i lako može riješiti: mnogo nitrata je tek na putu prema podzemnim vodama i trajat će možda i desetljeća prije nego što se vrijednosti tek počnu poboljšavati.

Preporuke, upozorenje, tužba – i konačno presuda

Natezanje Berlina i Bruxellesa o zagađenosti njemačkih podzemnih voda nitratom već traje dugo: nakon savjetovanja je 2014. Europska komisija i službeno upozorila Njemačku neka hitno nešto učini na smanjivanju takvog zagađenja. Bruxelles nije stekao dojam da Njemačka tu nešto čini, tako da je 2016. onda i tužio Njemačku pred Europskim sudom u Luxembourgu. I sudu je trebalo vremena da donese odluku, ali ona je konačno pala ovog četvrtka (21.6.).

Da, tužitelj je u pravu i Njemačka je kriva zbog zagađenosti njezinih podzemnih voda nitratom. Berlin je osuđen da plati sudske troškove, ali to je tek početak: sad je Europskoj komisiji prepušteno da odredi globu Njemačkoj, ako procijeni da Berlin još uvijek ne čini dovoljno protiv zagađenja. A ta globa bi mogla biti više milijuna, ako ne i milijardi eura.

U Njemačkoj je ova presuda prihvaćena različito: neki političari i prije svega Udruženje poljoprivrednika (Deutscher Bauernverband) tvrde kako sad niti ovaj sud uopće nije uzeo u obzir kako u Njemačkoj od 2017. postoje nove odredbe o gnojenju polja. „Njemačka je djelovala i uvela nove, dalekosežne zahtjeve kada je riječ o gnojivu koji su u smislu zaštite podzemnih voda i koje njemački poljoprivrednici već provode", tvrdi glavni tajnik udruge Bernhard Krüsken.

„Novi" propis ništa neće promijeniti

No i u Njemačkoj, na primjer Udruga njemačke energetske i vodoprivrede nipošto nije sretna zbog zagađenosti podzemnih voda tako da je Sveučilištu Christian Albrecht iz Kiela povjerila studiju, što će donijeti taj novi njemački propis. Netom objavljeni zaključak je porazan: on neće donijeti spomena vrijednog smanjivanja pretjeranog gnojenja i količine nitrata u podzemnim vodama. Štoviše: u mnogo slučajeva ovaj propis čak dopušta još više gnojiva nego što se do sad koristio. Praktično ne postoje mehanizmi kojim bi se nadziralo što se događa na njemačkim poljima, a nije niti jasno koje bi bile moguće kazne.

Drugim riječima, mišljenje stručnjaka ovog sveučilišta jest da i taj novi njemački propis iz 2017. ne može zadovoljiti Europsku komisiju, ali što je još gore – niti građane koji žive u ovoj zemlji. Nitrat je dobar za biljke, ali loš za zdravlje čovjeka, tu nema nikakvih dvojbi. „U najgorem slučaju, građani će morati dvostruko platiti za ovaj propust (njemačke vlade): većom cijenom vode zbog više posla u pročišćavanju pitke vode i onda još će porezni platiše Njemačke platiti globu EU-u", misli Florian Schöne iz Kruga njemačkih zaštitnika okoliša (Deutscher Naturschutzring).

aš/dpa

Pratite nas i preko DW-aplikacije za Android koju možete skinuti ovdje.