Njemački kemijski sektor je temeljni stup nacionalnog gospodarstva, treći sektor po važnosti - nakon automobilske industrije i strojarstva. Ostvaruje stotine milijardi godišnjih prihoda i izravno zapošljava oko pola milijuna ljudi.

Međutim, industrija je posljednjih godina pogođena krizom, opterećena visokim troškovima energije, rastućim regulatornim opterećenjima, konstantno slabom ekonomijom i intenzivnom konkurencijom iz inozemstva.

Kemijska proizvodnja zahtijeva velike količine energije, ne samo električne energije već i toplinske, pare i tlaka. Stoga, kada cijene energije rastu, to narušava globalnu konkurentnost i profitabilnost tvrtki.

Od sveobuhvatne ruske invazije na Ukrajinu u veljači 2022. i gubitka jeftinog ruskog plina koji je uslijedio nakon toga, njemačke kemijske tvrtke suočavaju su se s cijenama energije koje su među najvišima u svijetu.

Američko-izraelski rat protiv Irana ove je godine pogoršao te izazove. Izazvao je još jedan nagli porast cijena energije, a istovremeno je poremetio lance opskrbe i uzrokovao nestašicu ključnih sirovina.

„Cijene energije, posebno prirodnog plina, udvostručile su se od početka rata u Ukrajini", rekao je Christof Günther, generalni direktor InfraLeune, njemačke tvrtke za infrastrukturu i usluge koja upravlja kemijskim parkom Leuna, najvećim integriranim kemijskim postrojenjem u zemlji.

„I one (cijene energije) su se upravo privremeno udvostručile zbog rata u Iranu. Dakle, imamo posla s izuzetno visokim troškovima energije", rekao je on za DW.

Nema znakova preokreta tijekom ove godine

Ukupni prihodi njemačkih kemijskih tvrtki opali su za oko 22% od 2022., na 220 milijardi eura (256 milijardi dolara) u 2025., prema podacima njemačkog Udruženja kemijske industrije VCI. 

Ta grupacija, koja zastupa interese oko 2300 tvrtki, izjavila je da nema znakova preokreta, s vjerojatnom stagnacijom ili daljnjim padom proizvodnje ove godine. Ova grupa naglašava je da je smanjenje troškova prirodnog plina ključno za jačanje Njemačke kao industrijske lokacije.

VCI ističe da prirodni plin nije samo izvor energije za kemijski sektor. To je također ključna sirovina koja se ne može zamijeniti preko noći, što tvrtke ostavlja uvelike izloženima stalnim cjenovnim pritiscima.

„Alternative poput biometana mogu podržati transformaciju, ali su još uvijek u fazi tržišnog etabliranja i trenutno su dostupne samo u ograničenoj mjeri", navodi se u izjavi ovog udruženja za DW.

Kako vratiti konkurentnost?

Anna Wolf, stručnjakinja za kemijsku industriju u minhenskom ifo institutu, ekonomskom think-tanku, rekla je da je industrija učinila najviše što je mogla kako bi prevladala energetske izazove, ističući ulaganja u energetski učinkovitu proizvodnju i recikliranje.

Ona naglašava da je teret sada na donosiocima političkih odluka da osiguraju da je energija dostupna "u dovoljnim količinama, po međunarodno konkurentnim cijenama i putem infrastrukture na koju se kemijska industrija zapravo može osloniti za svoje dugoročne investicije".

Bez pouzdane, pristupačne energije i infrastrukture za njezinu isporuku, „nijedna druga mjera – bilo da je riječ o regulaciji, trgovini ili inovacijama – neće biti dovoljna za obnovu konkurentnosti", kaže ona za DW.

Krizu pogoršava dugotrajna ekonomska stagnacija u Njemačkoj i slab rast širom Europe, što rezultira smanjenom potražnjom za kemijskim proizvodima u regiji.

„Tržišni uvjeti su se posljednjih godina promijenili na štetu njemačke kemijske industrije", rekao je za DW Martin Gornig, direktor sektora istraživanja industrijske politike u Njemačkom institutu za ekonomska istraživanja (DIW Berlin).

Osim energetskih problema, objasnio je da je to prvenstveno posljedica slabe ekonomske potražnje za kemijskim proizvodima u Europi. „Ako se domaća ekonomija u Europi ponovno oporavi, poboljšat će se i izgledi za njemačku kemijsku industriju", kaže Gornig. 

Gubitak radnih mjesta i ulaganja

Slaba poslovna klima već je potaknula mnoge tvrtke da odgode ulaganja, smanje proizvodnju i „režu" radna mjesta u Njemačkoj. 

Njemački kemijski div BASF, na primjer, započeo je veliku kampanju smanjenja troškova na domaćem tržištu, dok je istovremeno agresivno ulagao u inozemstvo, posebno u Kinu. Tvrtka je također predstavila planove za premještanje određenih poslova iz Njemačke u azijske zemlje poput Indije i Malezije kao dio šireg restrukturiranja svoje radne snage.

Sveukupno, industrija je izgubila više od 13.000 radnih mjesta od 2022., izvijestio je chemeurope.com, specijalizirani portal za kemijski sektor.

Unatoč teškim uvjetima, Njemačka trenutno (i dalje) ostaje centralno mjesto za temeljne kemijske proizvodne operacije tvrtki iz ove branše. A potpuno preseljenje u inozemstvo malo je vjerojatno, kažu stručnjaci, s obzirom na složenu i međusobno povezanu prirodu industrijskih procesa i veza s drugim tvrtkama u zemlji.

Ako ne dođe do poboljšanja u operativnom okruženju, tvrtke će vjerojatno proširiti proizvodne kapacitete negdje drugdje.

Rizici premještanja proizvodnje u inozemstvo

No, stručnjakinja ifo-a Wolf naglasila je da se Njemačka i Europa više ne mogu oslanjati samo na tržišne snage i prihvatiti da će se strateški važni sektori poput kemikalija preseliti u inozemstvo kada izgube konkurentnost.

„Ta je logika funkcionirala u otvorenoj svjetskoj ekonomiji s pouzdanim partnerima, ali pouzdana partnerstva postala su rijetka", kaže Wolf.

Međutim, u svijetu sve krhkijih saveza i nepouzdanih partnera, gubitak industrijskih grana koje su sistemski relevantne riskirao bi potkopavanje sigurnosti opskrbe Europe, rekla je Wolf.

Kako bi potaknula sektor, zajedno s drugim energetski intenzivnim industrijama, njemačka vlada želi subvencionirati troškove električne energije.

Također se zalaže za reformu sustava kojim se određuju cijene ugljika EU-a za koji se tvrtke žale da ih nepravedno opterećuje. Berlin želi promjene u sustavu kako bi osigurao da on također štiti industrijsku konkurentnost, a istovremeno teži ostvarenju klimatskih ciljeva.

VCI je pozdravio te mjere, ali je priopćio da je potrebno još više konkretnih poteza, pozivajući na uvođenje poreznih poticaja, zajamčenu dugoročnu opskrbu plinom i veću upotrebu biometana.

Također je pozvao na rješavanje dugotrajnih postupaka izdavanja dozvola i rastućih regulatornih opterećenja, rekavši da oni koče ulaganja i proizvodnju. "Industrija hitno treba pouzdane i međunarodno konkurentne okvirne uvjete. Izolirane mjere više nisu dovoljne", navodi VCI.