Od sredine 20. stoljeća do danas, s obzirom na količinu i kvalitetu akademskog rada, vlada apsolutna premoć njemačke u odnosu na sve druge kroatistike izvan matične zemlje. Doprinosom istraživanju hrvatskoga jezika i književnosti još se uvijek naročito ističu znanstvenici sa sveučilišta u Bambergu, Berlinu ili Bonnu. Bilo da se radi o izdavanju starih tekstova ili proučavanju djela suvremenih pisaca, imponira način i karakter odnosa njemačke kroatistike prema jednoj maloj slavenskoj kulturi, istaknula je na savjetovanju njemačkih kroatista, što je tijekom vikenda održano u Berlinu, ugledna hrvatska povijesničarka književnosti Dunja Fališevac.

«Jasno se vidi da njemačka kroatistika ne samo da dobro poznaje hrvatsku književnost, ne samo da je upućena u lakune koje struka u matičnoj zemlji nije riješila, nego – a to je mnogo važnije – toj književnosti prilazi krajnje nepristrano, objektivno, znanstveno distingvirano, bez ikakvih prisezanja na tu kulturu, što nije uvijek slučaj, recimo, s talijanskom kroatistikom, kao kulturi koja je vrijedna sama po sebi. Ona u toj književnosti nastoji iz vizure i svijesti drugoga otkriti autentične, a istodobno opće, univerzalne i europske kulturne vrijednosti», ustvrdila je Fališevac.

Gosti iz Hrvatske su na sastanku u Berlinu njemačkim kolegama, među ostalim, pružili uvid u aktualne leksikografske projekte i sveučilišni program hrvatskoga kao stranog jezika. Ukazano je i kako će hrvatska knjiga dogodine biti u žarištu lajpciškog sajma – nastup od kojega sudionici očekuju nove poticaje njemačkoj kroatistici. Njih bi trebalo dati i novoosnovano, upravo predstavljeno Njemačko društvo za kroatistiku.