Gdje je granica između dopuštene kritike politike države Izrael i antisemitizma? To se pitanje ponovno postavlja u svjetlu rezolucije koju je donio ogranak stranke Ljevica u njemačkoj saveznoj pokrajini Donja Saska u vezi s izraelskom politikom u Pojasu Gaze i na Zapadnoj obali. „Ljevica Donje Saske odbacuje cionizam koji danas zapravo postoji" naslov je kontroverznog teksta.

Gdje se nalazi ta granica, pitanje je s kojim se Stefanie Schüler-Springorum stalno suočava. Ona je ravnateljica Centra za istraživanje antisemitizma na Tehničkom sveučilištu u Berlinu i suautorica tzv. Jeruzalemske deklaracije o antisemitizmu (JDA).

Antisemitizam: i stručnjaci raspravljaju o definiciji

Jeruzalemska deklaracija o antisemitizmu, objavljena 2021. godine, protuprijedlog je definiciji Međunarodnog saveza za sjećanje na Holokaust (IHRA) iz 2016. godine. JDA, međunarodna skupina stručnjaka, odgovorila je na ono što su smatrali nejasnim tumačenjem antisemitske retorike i legitimne kritike Izraela i cionizma od strane IHRA-e.

Povjesničarka Schüler-Springorum smatra rezoluciju o cionizmu, koju je usvojila stranka Ljevica Donje Saske, „nejasnom" i stoga problematičnom. Smatra da formulacija u naslovu otvara vrata optužbama da stranka poriče pravo Izraela na postojanje.

„Zašto se pojam cionizam koristi kada se govori o politici države?", pita ona u intervjuu za DW, misleći na brojne aspekte cionizma – aspekte nacionalnog pokreta koji je pokrenut u 19. stoljeću kao posljedica stalnih progona Židova u Europi i kulminirao osnivanjem države Izrael 1948. godine.

Kreću li se neki iz stranke Ljevica namjerno u sivoj zoni?

„Kada koristite izraz cionizam, prirodno mislite i na sve ljude izvan Izraela koji podupiru državu", kaže Schüler-Springorum. Stoga predbacuje stranci Ljevica u Donjoj Saskoj da namjerno djeluje u sivoj zoni. Međutim, profesorica tu ne ubraja i stranačko vodstvo Ljevice na saveznoj razini, uključujući supredsjedatelje Ines Schwerdtner i Jana van Akena.

Dvojac na čelu stranke jasno se distancirao od rezolucije o cionizmu u Donjoj Saskoj. „Ne može biti kompromisa s prijedlozima koji dovode u pitanje same temelje naše stranke", naveli su u zajedničkoj izjavi.

„Smatram to vrlo vjerodostojnim", kaže Schüler-Springorum. Njih dvoje su, kaže ona, već nekoliko puta komentirali tu temu. Ovo, dodaje, nije nešto gdje se iznose samo prazne fraze.

Pokrajinski ogranak Donje Saske sada također ima drukčiju perspektivu o svojim zaključcima, što proizlazi iz njihova odgovora na upit DW-a: „Svjesni smo da se pojam cionizam shvaća drukčije", naveli su u odgovoru.

Politika i ideologije, navode u pokrajinskom ogranku, moraju biti otvorene za kritiku i raspravu. „Istodobno, prepoznajemo da određene formulacije mogu navoditi na krivi zaključak. Žalosno je kada rezolucija ostavlja dojam pristranosti", navode dalje.

Kritike, posebno od strane židovskih organizacija i udruga, shvaćaju se vrlo ozbiljno i tražit će se rasprave s njima, pišu dalje u izjavi.

Predsjednik Središnjeg vijeća Židova u Njemačkoj Josef Schuster opisao je rezoluciju o cionizmu kao „napad na pravo židovskog naroda na samoodređenje".

Povjerenik za antisemitizam napušta stranku

Kao odgovor na odluku podružnice stranke Ljevica Donje Saske, povjerenik za antisemitizam savezne pokrajine Brandenburg Andreas Büttner podnio je ostavku na članstvo u stranci Ljevica. Svoju odluku objasnio je za DW, navodeći da je anticionizam u osnovi antisemitski jer dovodi u pitanje pravo Izraela na postojanje. Svako tko odbacuje „stvarno postojeći cionizam" zapravo odbacuje državu Izrael, kaže on.

Büttner kaže da je godinama pokušavao voditi raspravu unutar stranke. Na kraju su, prema njegovim riječima, osobni napadi bili odlučujući čimbenik. Iako pozdravlja činjenicu da stranačko vodstvo sada signalizira svijest o problemu, za njega je to prekasno.

Aktualna rasprava dolazi u trenutku kada stranka Ljevica dobiva na zamahu nakon iznenađujuće dobrog rezultata na saveznim izborima 2025. Gotovo nitko prije izbora nije predvidio da će dobiti gotovo devet posto glasova.

Iako na nedavnim pokrajinskim izborima u Porajnju-Falačkoj i Baden-Württembergu nije uspjela ući u parlament, ipak je znatno poboljšala svoje rezultate, osiguravši 4,4 posto u svakoj od tih pokrajina.

Ponovno oživljavanje stranke Ljevica nakon raskola s BSW-om

To je vjerojatno i posljedica novog jedinstva otkako se bivša čelnica Kluba zastupnika ove stranke Sahra Wagenknecht odvojila od stranke Ljevica i osnovala Savez Sahra Wagenknecht (BSW). Time su okončane godine unutarnjih sukoba oko pitanja poput raspoređivanja njemačkih oružanih snaga u inozemstvo i migracija.

Međutim, taj privremeni porast izbornih rezultata mogao bi uskoro biti okončan, sugerira politolog Antonios Souris sa Slobodnog sveučilišta (Freie Universität) u Berlinu u intervjuu za DW. „Postoje pitanja gdje unutarstranačke rasprave vode do nepomirljivih stajališta. Desetljećima dugi izraelsko-palestinski sukob očito spada u tu kategoriju", kaže ovaj politolog.

Souris govori o „potencijalu za podjele" koji postoji i u kulturnom sektoru i na sveučilištima. To bi se moglo pokazati problematičnim za stranku Ljevica u pogledu mogućeg sudjelovanja u pokrajinskim vladama. U gradu-pokrajini Berlinu, gdje će izbori biti održani u rujnu, stranka je u anketama izjednačena sa socijaldemokratima (SPD) i Zelenima.

Može li vodstvo stranke Ljevica smiriti sukobe na lokalnoj razini?

Do sada realistična nada u trostranačku koaliciju u berlinskoj pokrajinskoj vladi, možda čak i predvođenu strankom Ljevica, mogla bi biti onemogućena obnovljenom raspravom o antisemitizmu.

Politički stručnjak Souris još ne vidi rasplet unutar stranke: „Uvijek je pitanje mogu li izjave stranačkog vodstva smiriti sukobe na lokalnoj razini."