Civilna zaštita u Njemačkoj je dugo bila zanemarena. Savezni ministar unutarnjih poslova Alexander Dobrindt želi to korigirati i ojačati otpornost Njemačke na moguće napade. "Pojačavamo naše napore u civilnoj zaštiti i obrani", rekao je političar CSU-a za list Bild. Dobrindt je već prošle godine najavio "Pakt za civilnu obranu". Prema tom planu, do 2029. godine bi u te svrhe trebalo biti uloženo deset milijardi eura.

Sada su detalji postali konkretniji. Kako izvještava tabloid Bild, pozivajući se na vladin nacrt, plan uključuje nabavku 1.000 novih specijaliziranih vozila i 110.000 poljskih kreveta do 2029. godine. Unutar Saveznog ministarstva unutarnjih poslova također će biti kreirana nova stožerna jedinica za koordinaciju suradnje s njemačkim oružanim snagama u slučaju nužde.

Ovaj program predviđa osnivanja nacionalnih standarda obuke za hitne intervencije, na primjer za napade koji uključuju kemijske, biološke, radiološke i nuklearne materijale. Dobrindt također planira uvođenje svojevrsne nastave o civilnoj zaštiti u školama. 

Radi boljeg upozoravanja i usmjeravanja javnosti, sva javna skloništa, poput bunkera, osiguranih podruma i stanica podzemne željeznice, bit će označena širom zemlje. Ove će se informacije integrirati u digitalni sustav upozorenja savezne vlade i aplikaciju za hitne informacije i obavještavanje (aplikacija NINA). To će omogućiti prikaz najbržeg puta do skloništa za bilo koju lokaciju.

Predsjednik Crvenog križa poziva na "veliki napor"

Njemačkoj trenutno nedostaju skloništa, obučeno osoblje i oprema. Hermann Gröhe, predsjednik Njemačkog Crvenog križa (DRK), također je kritizirao ovo stanje. U intervjuu za Süddeutsche Zeitung, Gröhe je pozvao na hitno ulaganje "velikog napora". "Ako se bolje ne pripremimo za takve krize, ostavit ćemo na cjedilu stanovništvo ove zemlje u hitnim slučajevima", izjavio je Gröhe.

Predsjednik DRK-a također je upozorio na pogrešno postavljene prioritete: "Najaviti upadljivim izjavama napore Bundeswehra da nadoknadi zaostatak, a istovremeno zaostajati u civilnoj zaštiti, to nije u redu." On je upozorio na to da se trenutna sigurnosna situacija pogoršala. Ne mora, kaže on, biti riječi o oružanom sukobu, čak i napadi na kritičnu infrastrukturu mogli bi imati ozbiljne posljedice. Nestanak struje u Berlinu to je, prema njegovim riječima, jasno pokazao. 

Što bi trebao sadržavati svaki komplet za hitne slučajeve?

No, nisu samo političari i organizacije pozvani da djeluju. Važne pripreme trebale bi na vrijeme napraviti i građani u vlastitom domu. Savezni ured za civilnu zaštitu i pomoć u katastrofama pruža informacije i preporuke za hitne slučajeve na svojoj web stranici. U jutarnjem informativnom programu javnog servisa ARD-a, glasnogovornica Ureda Marianne Suntrup preporučuje izradu kompleta za hitne slučajeve. To bi trebalo uključivati ​​hranu za najmanje deset dana. Ako kod kuće nema dovoljno mjesta, dovoljna je zaliha za tri dana, kaže ona. "Trebali biste moći preživjeti tri dana - čak i ako nemate toliko prostora", kaže Suntrup.

Nadalje, pouzdana opskrba vodom je ključna. "Preporučujemo dvije litre vode po osobi dnevno", kaže Suntrup. Ova količina se odnosi za piće i pripremu hrane, ali ne uključuje vodu za pranje zubi ili umivanje.

Lijekovi bi također trebali biti uključeni u komplet za hitne slučajeve u slučaju krize ili katastrofe, kao i svjetlo i mogućnost pristupa informacijama. Prema riječima Suntrup, Savezni ured za civilnu zaštitu preporučuje ručni ili solarni radio za tu svrhu. Ako nestane struje ili se „sruši" mobilna mreža, radio omogućuje pristup važnim informacijama, objašnjava Suntrup.