Razmjeri opasnosti s kojima se suočava Njemačka vidljivi su iz brojki koje je njemačka domaća obavještajna služba, Savezni ured za zaštitu ustavnog poretka (BfV – Bundesamt für Verfassungsschutz), objavila u svom godišnjem izvješću za 2025., predstavljenom u utorak u Berlinu: gotovo 59.000 registriranih kaznenih djela s ekstremističkom pozadinom, što je oko 1.100 slučajeva više nego prethodne godine. Posebno se ističe jedna brojka: broj nasilnih djela porastao je za oko deset posto, na gotovo 3.300.

Rusija, Kina i Iran posebno su aktivni

Kako je došlo do tih brojki, obrazložili su ministar unutarnjih poslova Alexander Dobrindt (CSU) i predsjednik BfV-a Sinan Selen: „Strane aktivnosti u Njemačkoj rastu. Raste broj dojava i saznanja o pripremama napada. Raste broj nasilnih ekstremista", kazao je Dobrindt.

Prema njegovim riječima, najveća prijetnja iz inozemstva i dalje dolazi iz Rusije. Dobrindt kao primjer navodi slučaj trojice muškaraca koji su u međuvremenu osuđeni zbog špijunaže: „Navodno su po nalogu ruskih obavještajnih službi trebali izviđati željezničke pruge i infrastrukturu te planirati moguće napade.“

Desni i lijevi ekstremizam: scena postaje sve mlađa

U izvješću Ureda za zaštitu ustavnog poretka opširno se spominju i Kina te Iran. Prema dostupnim saznanjima, njihove aktivnosti usmjerene su na druga područja: gospodarsku špijunažu i zastrašivanje ljudi iz tih zemalja koji žive u egzilu u Njemačkoj.

Prema procjeni Dobrindta i Selena, najveća prijetnja demokraciji i društvenoj koheziji dolazi od desnog ekstremizma. Posebice zabrinjava činjenica da je ta scena sve mlađa, da se sve više umrežava i da je sve više usmjerena na konkretne akcije, napomenuli su Dobrindt i Selen. Sličnu sliku njih dvojica daju i o lijevom ekstremizmu.

AfD je više nego ikad u središtu pozornosti

Velik dio izvješća posvećen je i stranci Alternativa za Njemačku (AfD) koju je Ured za zaštitu ustavnog poretka u pet od 16 saveznih pokrajina klasificirao kao „dokazano desnoekstremističku“. „Ideološka homogenizacija“ stranke nastavlja se, a njezin svjetonazor obilježen je „etnički i podrijetlom uvjetovanim shvaćanjem naroda“. To je, kako se navodi dalje u izvješću, u suprotnosti sa shvaćanjem pojma naroda u njemačkom Ustavu, odnosno Temeljnom zakonu.

Takva se ocjena nalazi i u nedavno objavljenom pravnom mišljenju Društva za građanske slobode (GFF). Ta nevladina organizacija (NGO), financirana donacijama, zaključuje da je AfD nedvojbeno protuustavna. Dobrindt se o tome nije želio dodatno izjasniti jer njegovo ministarstvo još analizira to pravno mišljenje.

Savezni ured za zaštitu ustavnog poretka već je ranije izradio pravno mišljenje o AfD-u. U njemu se cijeloj stranci pripisuje oznaka „dokazano desnoekstremistička“. Međutim, nakon tužbe AfD-a pred Upravnim sudom u Kölnu, ured je privremeno morao povući tu klasifikaciju. Konačna odluka u tom sudskom postupku još nije donesena.

Dobrindt: BfV i BND razviti u „prave obavještajne službe"?

„Njemačka je pod pritiskom“, kazao je ministar unutarnjih poslova Dobrindt s obzirom na višestruke prijetnje demokraciji. No dodao je da je zemlja također sposobna za obranu. Kako bi se prijetnje stavile pod kontrolu, potrebno je dodatno jačanje – i tehnički i u području istražnih ovlasti, poručio je Dobrindt. Prema njegovim predodžbama, Bundestag bi što prije trebao izmijeniti zakone kako bi se, između ostalog, omogućio pojačani nadzor digitalne komunikacije i dulje pohranjivanje podataka.

Time ovaj ministar, nadležan za unutarnju sigurnost, želi razviti Ured za zaštitu ustavnog poretka, ali i Saveznu obavještajnu službu (BND), koja djeluje u inozemstvu, u „prave obavještajne službe“. Šef Ureda za zaštitu ustavnog poretka Selen pod tim podrazumijeva mogućnost da BfV ubuduće može i aktivno poduzimati mjere zaštite. Do sada je njegovoj službi bilo dopušteno samo promatrati i nadzirati kako bi prikupljala informacije o mogućoj špijunaži, sabotaži ili planiranim terorističkim napadima.

Njemačke obavještajne službe žele više „slobode djelovanja“

U drugim demokratskim državama, poput SAD-a, Velike Britanije ili Izraela, zakonska ograničenja su manja. Stoga i njemačke obavještajne službe već dugo traže veće ovlasti.

Vladajuća koalicija socijaldemokrata (SPD) i stranaka Unije (CDU/CSU) želi im ispuniti taj zahtjev svojom parlamentarnom većinom. „Tko vrši napad na našu demokraciju, suočit će se s državom koja je sposobna djelovati“, poručuje zastupnik SPD-a Sebastian Fiedler. „Mi djelujemo kao sigurnosna koalicija i stvaramo snažne sigurnosne službe, jasne ovlasti i sigurnosnu arhitekturu koja je dorasla prijetnjama 21. stoljeća.“

Kritike dolaze od strane oporbene Ljevice u Bundestagu: Dobrindt želi stvoriti obavještajnu službu s policijskim ovlastima, glasi optužba političarke za unutarnju politiku Clare Bünger, upućena u smjeru ministra unutarnjih poslova. Stoga ona zahtijeva: „Državne mjere u jednoj demokraciji moraju biti podložne neovisnoj kontroli i ne smiju se provoditi u tajnosti."