1. Idi na sadržaj
  2. Idi na glavnu navigaciju
  3. Idi na ostale ponude DW-a

Njemačka nuklearna dilema

19. ožujka 2011

Većina građana Njemačke je protiv atomske energije. Istodobno se postavlja pitanje kakav bi učinak imalo gašenje svih 17 njemačkih nuklearnih elektrana, kada druge zemlje u okolini i svijetu nisu spremne na isto.

Antiatomski prosvjedi
Narod je protivFoto: AP

Najveći njemački susjed, Francuska, se nalazi na vrhu ljestvice po broju nuklearnih elektrana. Od ukupno 196 atomskih centrala u Evropi, Francuska ima čak 59. Francuske vlasti su odmah nakon atomske katastrofe u Japanu izjavili da nemaju namjeru ugasiti niti jednu od postojećih. U Njemačkoj je situacija u potpunosti suprotna. Njemačka kancelarka Angela Merkel je pod pritiskom oporbe i predstojećih izbora u nekoliko pokrajina na tri mjeseca ugasila sedam najstarijih nuklearnih elektrana i najavila temeljito preispitivanje njihove sigurnosti. To se odnosi i na ostalih deset nuklearki u zemlji.

Atomskom energijom do gospodarskog uspjeha

Kina polaže nade u nuklearkeFoto: AP/COLOR CHINA PHOTO

Američki političari sa zapadne obale pitaju se zašto i njihova vlada, po uzoru na njemačku, ne ugasi bar stare elektrane koje su kao u Japanu izgrađene direktno na obalama mora i trusnom području kojem prijete teški potresi. Njemačka novinarka, dopisnica državne televizije ARD iz Washingtona, Marion Schmickler iza ovog poteza vidi političke kalkulacije: “Obama stoji između dvije vatre. Tek je nedavno najavio povratak ka proizvodnji atomske energije, a sada je 70 posto Amerikanaca izrazilo nepovjerenje prema ovoj vrsti energije. Rasprava o opasnostima nuklearne energije se ovdje sve više usijava".

U Kini si stanovništvo i vlasti previše ne razbijaju glavu oko atomske energije. Tamo je 13 nuklearnih elektrana u pogonu, 26 u izgradnji, a upravo je dato odobrenje za izgradnju još 30 atomskih centrala. Narodna Republika Kina nastavlja svoj program nuklearnog proširenja i ostaje pri svom planu. Međutim, Kina do sada još nema ni zakon o nuklearnoj sigurnosti, kaže njemačka novinarka iz Pekinga, Christine Adelhardt. “Kina na tom zakonu radi već više od 20 godina, ali resorna ministarstva se nisu mogla usaglasiti. Tako je trenutno potpuno nejasno, tko bi za što bio zadužen u slučaju katastrofe. Transparentnost je u jednopartijskoj diktaturi strana riječ, a politički moćnici u Pekingu nisu navikli da se njihove odluke dovode u pitanje.”

Indijske nuklearke sigurne

"Indijske elektrane su sigurne"Foto: AP

I Indija ostaje pri svom kursu, atomska energija je bila i ostaje najvažniji dio indijske energetske politike. Trenutno je u radu 20 nuklearnih elektrana, četiri su u izgradnji, a Indija do 2050. godine planira 25% svojih energetskih potreba pokriti nuklearnom energijom, objašnjava Markus Guerne, njemački dopisnik iz New Delhija. “Predsjednik vlade Manmohan Singh je u New Delhiju izrazio svoje suosjećanje Japancima, ali je na kraju rekao da Indija nema takve probleme: Indijske nuklearne elektrane su sigurne i Indija se ne može odreći atomske energije.”

Ukoliko bi se Njemačka potpuno odrekla proizvodnje svoje atomske energije, to bi je stajalo oko 230 milijardi eura. Račun bi na kraju prvi platili potrošači. Međutim, aktualna ispitivanja javnog mnijenja pokazuju da je čak 72 posto stanovnika Njemačke spremno na plaćanje skuplje cijene struje, ako bi vlada izglasala gašenje proizvodnje atomske energije.

Autorica: Selma Filipović, Berlin

Odg. ur.: N. Kreizer

Preskoči sljedeće područje Više o ovoj temi