Službena njemačka stajališta uoči današnjeg (1.9.) izvanrednog summita Europske unije u Bruxellesu posvećenog krizi na Kavkazu formulirao je ministar vanjskih poslova Frank-Walter Steinmeier: "Reakcija Europske unije kao prvo mora biti složna. Kao drugo mora biti od koristi ljudima u regiji i doprinijeti stabilizaciji primirja. A kao treće mora otvorenom držati mogućnost političkog rješenja." Šef njemačke diplomacije nije za sankcije protiv Rusije, ali to ne znači da sa sastanka neće biti odaslane jasne poruke: "Nema dvojbe da je reakcija Rusije bila pretjerana i da stoga zaslužuje našu kritiku."

Sankcije bi više škodile EU-u nego Rusiji

"I zato mislim da će doći do vrlo oštre osude i opomene Rusije zbog priznanja pobunjenih pokrajina", dodao je državni tajnik u Ministarstvu vanjskih poslova Gernot Erler. On smatra kako bi jednostrane sankcije prije naškodile samoj Europskoj uniji nego Rusiji, a omele bi i rješavanje međunarodnih problema koje je nezamislivo bez uključenja i doprinosa Moskve. "To bi trebale biti sankcije koje bi Rusiju pogodile do srži. A nema načina da se 27 članica EU-a s vrlo različitim interesima o njima dogovore u tako kratkom roku. I stoga je za javnu raspravu o toj temi prerano", ocijenio je vođa socijaldemokratskih zastupnika u Europskom parlamentu Martin Schulz.

"Moskva se ne može poigravati s EU-om"

Pa ipak, poručuje Schulz, Europa u reakciji ne bi smjela ostati na rječima: "Prekid pregovora o partnerstvu i suradnji između Rusije i EU-a je zacijelo jedna od mogućnosti." Konzervativni njemački zastupnik u Europskom parlamentu Elmar Brok od summita zahtijeva "jasan signal da se Moskva ne može poigravati s EU-om", dok predsjednik vanjskopolitičkog odbora Bundestaga Ruprecht Polenz napominje: "Odlučno moramo odbaciti stav Rusije da zaštita vlastitih državljana u inozemstvu opravdava vojne intervencije." Dvostruku strategiju kritike s jedne i spremnosti na dijalog s Rusijom s druge strane zagovara i predsjednik Europskog parlamenta Hans-Gert Pöttering.