Vlada u Berlinu dugo se borila s mišlju što da učini protiv stranog utjecaja na školovanje imama koji djeluju unutar islamske zajednice i muslimanskih udruženja širom Njemačke. Rezultat tih napora je osnivanje udruge za pitanja obrazovanja imama, pokrenute sredstvima Saveznog ministarstva unutarnjih poslova, koja je 21. studenoga trebala početi s radom.

Iako neke muslimanske organizacije obučavaju imame za svoje zajednice u Njemačkoj, većina imama koji rade u ovoj zemlji povezana je s najvećom organizacijom muslimana u Njemačkoj DITIB (Tursko-islamska unija za vjerska pitanja).

Od oko skoro 4,5 milijuna muslimana koji žive u Njemačkoj, oko tri milijuna potječu iz Turske.

Dugo očekivano financiranje

Upravo je taj utjecaj potakao njemačku vladu da poduzme tako hrabar korak, izjavila je za DW zastupnica stranke Zelenih Filiz Polat i dodala da je to bila mjera koju je njezina stranka „dugo tražila".

DITIB je najveća krovna organizacija muslimana u Njemačkoj, koja je povezana s 900 džamija. Njezini imami se školuju i financiraju u Turskoj, a onda se iz ove zemlje šalju u Njemačku. Dakle, jezična i kulturna barijera, kao i lojalnost turskoj vladi, natjerale su njemačku vladu da se intenzivno bavi tim problemom posljednjih godina.

Jedna od glavnih prepreka bilo je osiguravanje financiranja. Sada se pronašlo privremeno rješenje koje predviđa da se projekt finanicira novcem iz saveznog proračuna.

Zastupnica Filiz Polat je za DW izjavila da je, kao odgovor na njezin službeni upit, Ministarstvo unutarnjih poslova već potvrdilo da će pokrenuti financiranje spomenute udruge.

Neutralan pristup

Jedna od organizacija koje će sudjelovati u novom Udruženju, a koje ima zadaću baviti se školovanjem imama, bit će Središnje vijeće muslimana u Njemačkoj (ZMD), potvrdio je njegov predsjednik Aiman ​​Mazyek.

"Ne možemo se uvijek žaliti zbog postojanja stranih imama", rekao je on za DW. Ali uspostavljanje Udruženja je konkretan korak i "pozitivan pomak, ali to je trebalo uvesti prije nekoliko desetljeća", kaže Mazyek.

Njemački ustav propisuje njemačkoj državi da se drži po strani i da se ne miješa u rad vjerskih zajednica. Međutim, kako ističe zastupnica Zelenih Filiz Polat, neutralnost države se osigurava osnivanjem neovisnog udruženja. Njegovo sjedište bit će u Donjoj Saskoj.

"Seminar o radu rabina u Potsdamu također je financiran državnim sredstvima i ta se strategija isplatila", dodala je parlamentarka iz stranke Zelenih, misleći pri tom na financijsku potporu koju koledžu Abraham Geiger daje njemačka država. "Takav pristup ni kada je u pitanju usklađenost s Ustavom ne bi mogao biti doveden u pitanje", rekla je ona za DW.

"Odškrinuti vrata"

Trenutno se islamska teologija predaje na visokoškolskim ustanovama u Münsteru, Tübingenu, Osnabrücku, Giessenu i Erlangen-Nürnbergu. U listopadu ove godine Humboldtovo sveučilište u Berlinu otvorilo je Islamski teološki institut.

Međutim, studenti teologije ne mogu jednostavno raditi kao imami u Njemačkoj. Čitanje Kurana, način obavljanja molitve i druge praktične zadaće se na ovim institutima ne uče. Da bi takav student kasnije postao imam, potrebno mu je posebno, praktično obrazovanje.

U odgovoru Ministarstva za znanost i kulturu Donje Saske na upit DW-a o tome o kakvoj se točno udruzi za pitanja obrazovanja imama radi, kaže se da je u planu "uspostavljanje registriranog udruženja u suradnji sa zainteresovanim muslimanskim organizacijama i džematima". Stručnjaci islamske teologije bit će dio novog udruženja, naglašeno je u priopćenju. U odgovoru ministarstva Donje Saske se također kaže da ova metoda može "funkcionirati kao model" za školovanje i izobrazbu imama na drugom mjestu.

Na ovu temu DW je razgovarao i s profesorom Raufom Ceylanom sa Sveučilišta u Osnabrücku, koji je prethodno izradio plan obrazovanja imama u Njemačkoj. Novu inicijativu vidi kao "otvaranje vrata".

Međutim, upozorava da sami start ovog pilot-projekta ne bi trebala pratiti velika očekivanja, jer se, kako kaže, radi o početku. „Potrebno je krenuti s tim, a kvaliteta će se već pokazati kada projekt s vremenom postane prihvaćen", zaključuje profesor Rauf Ceylan sa Sveučilišta u Osnabrücku.