Rebecca je učiteljica i to već više od trideset godina. Predaje engleski i povijest u srednjoj školi u blizini Hamburga. Sve češće samo engleski jer nema dovoljno nastavnika, a engleski ima prednost pred nastavom povijesti. Nastava povijesti se onda ne održava - ponekad mjesecima.

"Stalno nam nedostaje osoblja. Više nema zamjenskih učitelja na tržištu rada", kaže Rebecca. To nije njezino pravo ime jer ona želi ostati anonimna. "Uprava škole ne može naći kadrove za otvorena radna mjesta, a kolege su često tjednima ili mjesecima na bolovanju jer ih je opterećenje dovelo do burn outa."

PISA istraživanje sa šokirajućim rezultatima

Rezultat: nastava iz nekih predmeta se privremeno ne održava; prve škole uvode četverodnevni radni tjedan za učenike. Posebno je velik problem u četverogodišnjim osnovnim školama. Upravo ondje gdje djeca uče čitati, pisati i računati. U najnovijem PISA istraživanju, kojim OECD redovito ispituje znanje 15-godišnjaka, njemački učenici su na području matematike, prirodnih znanosti i čitanja tako loši kao nikada do sada.

Predsjednica Konferencije ministara obrazovanja i kulture Katharina Günther-Wünsch kao razloge za to navodi prije svega ograničenja u nastavi tijekom pandemije koronavirusa i činjenicu da je porastao broj učenika iz obitelji u kojima roditelji nisu u stanju pomoći djeci u savladavanju školskog gradiva.

No za sindikate na području obrazovanja postoji jedan daleko važniji razlog za taj loš rezultat PISA istraživanja: nedostatak učitelja zbog čega se ne održava nastava.

Kontradiktorni podaci

U Njemačkoj nedostaju deseci tisuća učitelja - no točan broj se ne zna budući da je obrazovanje u nadležnosti 16 saveznih pokrajina. To otežava utvrđivanje točnih podataka.Konferencija ministara obrazovanja i kulture, tijelo u kojem ministri obrazovanja koordiniraju pitanja od nacionalnog značaja, trenutno procjenjuje da postoji oko 14.000 nepopunjenih mjesta s punim radnim vremenom. Od 2025. nadalje pretpostavlja se da će biti dodatna potreba od 21.000 nastavnika.

Ekonomisti, znanstvenici, ali i Sindikat obrazovanja i znanosti (GEW) smatraju da je to previše optimistično. "Jaz između potražnje i ponude nastavnika porast će na dobrih 56.000 radnih mjesta s punim radnim vremenom do 2035.", kaže sindikalistica Anja Bensinger-Stolze za DW.

Prema podacima Saveznog zavoda za statistiku, 2023. godine u školu je upisano 830.600 učenika prvih razreda, više nego u zadnjih 20 godina. Očekuje se da će se u sljedećih deset godina broj školaraca povećati s jedanaest na dvanaest milijuna.

Porast potražnje je djelomično posljedica većeg nataliteta, ali prije svega povećanog useljavanja u Njemačku. Krajem 2022. godine u cijeloj zemlji bilo je četiri posto više djece u dobi od pet do sedam godina nego godinu dana ranije. Broj njemačke djece u ovoj dobnoj skupini jedva da se povećao u odnosu na prethodnu godinu. Međutim, broj djece sa stranim državljanstvom povećao se za više od 20 posto.

Više učenika s više potreba - i manje učitelja

Situacija je sve gora jer će osnovnoškolci od 2026. godine imati zakonsko pravo na cjelodnevni boravak u školi. GEW računa da bi ukupan broj nepopunjenih nastavničkih mjesta u njemačkim školama mogao porasti na pola milijuna do 2035. godine.

Savezne zemlje odgovorne su za obrazovanje nastavnika i financiranje fakulteta. Ali kvalifikacije su priznate u cijeloj zemlji. To je političarima otvorilo mogućnost za štednju, objašnjava Bensinger-Stolze. I pojašnjava: "Gotovo sve savezne države godinama obrazuju manje učitelja nego što im je potrebno. Svaka se oslanja na druge."

S obzirom na nedostatak kadrova škole sve češće zapošljavaju osobe koje nemaju završen neki fakultet s nastavničkim smjerom, već dolaze iz drugih zanimanja. Istodobno, broj studenata nastavničkih studija pada iz demografskih razloga – i zato što se to zanimanje čini sve manje privlačnim.

Atraktivnost dodatnim radom?

Riječ je o stanju koje bi moglo biti dodatno pogoršano prijedlozima Konferencije ministara obrazovanja i kulture. Naime, oni u borbi protiv nedostatka nastavnika rješenje vide u tome da učitelji u budućnosti rade više i duže – povećanjem broja nastavnih sati, kasnijim odlaskom u mirovinu i ukidanjem skraćenog radnog vremena.

Trenutačno je oko 40 posto nastavnika smanjilo svoje radno vrijeme. Učiteljica Rebecca također predaje 23,5 školskih sati tjedno umjesto uobičajenih 25. “Nastava, priprema i rad nakon nastave, ispravljanje testova i ispiti – to za mene znači više od 40 sati tjedno”, kaže ona. Tu su i administrativni poslovi. "Kada pripremam školski izlet, ponekad čekam u putničkoj agenciji sat vremena da kupim karte."

Zahtjevi migracije

Sve u svemu, radni uvjeti su se značajno pogoršali posljednjih godina. Razredi su postali veći, a nastava složenija. "Imamo više učenika migrantskog podrijetla kojima treba veća podrška jer ne mogu dobiti potrebnu pomoć kod kuće", kaže Rebecca.

I prijepori s mladima zahtijevaju puno energije. "Ne impresionira me kada mi učenici muslimanskog porijekla kažu da mi ne dopuštaju da im išta kažem”, kaže Rebecca. "Ali takve stvari dolaze i od roditelja! A mladi kolege koji su tek počeli raditi često su preopterećeni", kaže ona.

Sve je veći broj nastavnika koji sumnjaju u svoj izbor zanimanja i povlače konsekvence, navode u sindikatu. Prije nije bilo potrebe za savjetima o "izlaznim strategijama".

Učinite profesiju privlačnijom

Sindikat je predstavio plan u 15 točaka kako učiteljski poziv ponovno učiniti atraktivnijim. On zvuči kao protuprijedlog prijedlozima Konferencije ministara obrazovanja i kulture. U njemu se sindikat zalaže za smanjenje satnice, za manje razrede, više kompenzacijskih sati, bolju zdravstvenu zaštitu i sustave olakšica za nastavnike.

To se odnosi na timove u kojima učitelji rade zajedno s, između ostalih, socijalnim pedagogom, pedagogom i psihologom, ali i s prevoditeljima i profesorima materinjeg jezika.

“Već dugo tražimo da se poboljša i ubrza priznavanje diploma učitelja stečenih u inozemstvu”, kaže Anja Bensinger-Stolze, također s pogledom na ukrajinske izbjeglice koje su do sada imale male šanse u njemačkim školama. "Ako učitelji imaju samo jedan predmet za podučavanje - to je norma u inozemstvu - to ne bi trebao biti kriterij za isključivanje", kaže ona.

Sindikat ima malo nade da se situacija u školama može promijeniti u kratkom roku. Odgovorni u politici su, prema mišljenju sindikata, jednostavno predugo olako shvaćali situaciju.

Pratite nas i na Facebooku, preko X-a, na Youtubeu, kao i na Instagramu