Poduzeća su na istoku Njemačke važan stup civilnog društva. Tamošnje kompanije se posebno snažno angažiraju u lokalnoj zajednici i po tom su pitanju aktivnija od zapadnonjemačkih tvrtki, pogotovo kad se radi o konkretnim projektima. Upravo zahvaljujući (i) poduzećima, civilno društvo na istoku je u međuvremenu otprilike podjednako snažno kao i na zapadu Savezne Republike – iako treba naglasiti da su njegovi resursi skromniji nego na zapadu.

To je zaključak studije „Raznoliko. Lokalno. Umreženo“ Udruge donatora za njemačku znanost koja je posvećena poduzetničkom i angažmanu civilnog društva na istoku Njemačke. Redakcija portala tagesschau.de je imala uvid u dokument koji za sada još nije objavljen.

Poduzeća s istoka kao „uzor“

Sudeći po navodima Birthe Tahmaz, jedne od autorica studije, poduzeća s istoka zemlje itekako vode računa o tome kakva vrsta podrške je potrebna u njihovoj lokalnoj sredini – konkretna i dugoročna pomoć. „Zbog toga oni mogu biti uzor zapadnonjemačkim poduzećima“, kaže Tahmaz, voditeljica think-tanka "ZiviZ" koji djeluje u okviru Udruge donatora.

Pogotovo na istoku Njemačke, „tamo gdje se od građanki i građana u proteklim desetljećima zahtijevala posebno visoka razina spremnosti na adaptaciju“, važno je ljudima ponuditi šanse za sukreiranjem života, odnosno da se aktiviraju u tom procesu, pišu Tahmaz i njezinih dvoje koautora studije. Novi podaci o angažmanu civilnog društva, tvrde oni, korigiraju „medijski dominantnu sliku istoka Njemačke“ u kojoj se taj dio zemlje asocira s populizmom, strukturnim problemima ili starenjem društva.

Studija se temelji na ZiviZ-Surveyu, reprezentativnom ispitivanju organizacija civilnoga društva, koje se provodi od 2012. U 2023. u ispitivanju je sudjelovalo 12.800 organizacija. Osim toga, autori su konzultirali i anketu provedenu među više od 7.300 firmi, te su istraživali i baze podataka registriranih udruženja koja djeluju na istoku. Politički stavovi nisu bili predmet istraživanja.

Puno udruga, malo zaklada

U istočnoj Njemačkoj je u 2022. godini bilo registrirano ukupno 102.096 organizacija civilnoga društva, od tog broja 96% su bila registrirana udruženja, odnosno udruge. Na istoku zemlje djeluje samo 1.800 zaklada. Na zapadu Njemačke zaklade igraju puno veću ulogu. Na jednu istočnonjemačku zakladu dođe čak 12 zaklada registriranih na zapadu. Što se tiče udruga, one su podjednako važne u oba dijela Savezne Republike.

Organizacije civilnoga društva u svom se radu koncentriraju prije svega na područja kao što su kultura, sport, slobodno vrijeme i društvo, obrazovanje i odgoj. Sportska društva, ribolovni klubovi i druge sportske organizacije su najveća skupina udruga civilnoga društva na istoku, oni čine 23% svih organizacija. Takve inicijative igraju važnu ulogu posebice u manjim općinama, a što se tiče većih gradova, tamo su u prvom planu obrazovne ponude poput vrtića ili obrazovnih ponuda za odraslu populaciju.

Velike regionalne razlike

No, dinamika je regionalno gledajući dosta različita. Između 2012. i  2022. porastao je broj udruga u Saskoj i Saskoj-Anhaltu, u Brandenburgu je njihov broj stagnirao, a u Mecklenburg-Vorpommernu i Tiringiji je – opao. Proteklih godina je znatan porast broja novih udruga registriran u tirinškim gradovima Erfurtu i Suhlu, odnosno u Leipzigu, Potsdamu i nekim drugim okruzima u njihovom susjedstvu.

Savezna zemlja Tiringija je iznadprosječna i po pitanju takozvane „kvote angažmana“ – ta kvota je u Tiringiji veća i od njemačkog, a i od zapadnonjemačkog prosjeka. Ta kvota definira broj ljudi u ukupnoj populaciji koji se angažiraju. Po podacima Saveznog ministarstva obitelji, kvota je u 2019. iznosila 40,8 posto u Tiringiji. U drugim saveznim zemljama na istoku je iznosila između 35 i 38 posto. Prosjek za cijelu Njemačku jer 39,7 posto. Istok i zapad se dakle približavaju jedan drugom.

Uloga poduzeća

Na prvi pogled poduzeća s istoka i zapada u podjednakoj mjeri podržavaju rad organizacija civilnoga društva. Gotovo sve firme se angažiraju, na istoku tri četvrtine ih to čini redovito. Otprilike devet od deset firmi donira novac, četiri od pet poklanja – materijalne donacije, u obliku neke robe ili opreme. Otprilike jedna četvrtina firmi pokreće i vlastite projekte. 

Doduše u nekim područjima tvrtke s istoka Njemačke demonstriraju veću dozu angažmana od svojih zapadnonjemačkih pandana. Češće stavljaju vlastita sredstva na raspolaganje organizacijama civilnoga društva (65% na istoku - 59% na zapadu), češće nude besplatne servise (63 % - 56 %). Na istoku 60 posto firmi tvrdi da se i same uključe u neke konkretne inicijative, a na zapadu to kaže njih 43 %.

To je vjerojatno i razlog zbog kojeg se istočnonjemačke organizacije češće obraćaju firmama s molbom da ih podrže u njihovom radu. 51 posto ih kaže da ponekad ili redovito surađuju s poduzećima. Na zapadu Njemačke to kaže 42 posto organizacija civilnoga društva.

Financijski problemi

Ali problem je i dalje financijska snaga. Jedna firma na istoku Njemačke u prosjeku godišnje donira oko 7.000 eura manje nego neka kompanija na zapadu, koje doniraju prosječno 16 tisuća eura. Razlog za to je primarno veliki broj financijski jakih tvrtki na zapadu zemlje. Birthe Tahmaz smatra da je istok zakinut po pitanju financija, jer je u tom dijelu zemlje povijesno gledajući količina kapitala kojim raspolažu poduzeća i građani manji nego na zapadu. Zato ona smatra da na istoku treba ciljano poticati utemeljenje zaklada.

Povjerenik savezne vlade za istok Carsten Schneider (SPD) istaknuo je „raznoliko i angažirano civilno društvo na istoku Njemačke“. No, dodao je kako pogotovo u ruralnim predjelima često ima deficita po pitanju organizacijske ili materijalne potpore: „I po tom se pitanju svi zajedno moramo angažirati.“ Schneider danas, kako je bilo najavljeno, predstavlja jednu novu inicijativu s ciljem jačanja civilnog društva na istoku. U okviru tog projekta, u kojem sudjeluju razne privatne zaklade i poduzeća, se preko zajedničkog fonda želi poticati realizaciju raznih projekata, i to bez puno birokracije.

Thomas Vorreyer, ARD