Treba li teške kriminalce i opasne osobe protjerati i u zemlje koje se smatraju nesigurnima, poput Afganistana ili Sirije? Smrtonosni napad nožem koji je izveo 25-godišnji Afganistanac u Mannheimu pokrenuo je raspravu o ovom pitanju.

Dinamiku u diskusiju unijela je izjava saveznog kancelara Olafa Scholza: "Takvi kriminalci moraju biti protjerani- čak i ako dolaze iz Sirije i Afganistana. Teški kriminalci i oni koji predstavljaju terorističku prijetnju nemaju što tražiti ovdje," rekao je političar SPD-a na plenarnoj sjednici Bundestaga.

Lider opozicije, predsjednik CDU-a Friedrich Merz, reagirao je suzdržano. Još prošlog listopada je kancelar govorio o deportacijama u velikom obimu - od tada se na tom polju nije puno toga dogodilo, rekao je on. Scholzove riječi su "formulacija koja dobro zvuči", komentarao je Merz tijekom gostovanja na javnom servisu ZDF, ali je odmah dodao: "Sada moraju slijediti djela".

Ministrica unutarnjih poslova želi pooštriti pravo boravka

Iako je kancelar nije priopćio detalje o provođenju svoje najave, njegova stranačka kolegica iz SPD-a, savezna ministrica unutarnjih poslova Nancy Faeser, objašnjava da se već duže vrijeme razmatraju dodatne mogućnosti za izgon takvih osoba: "Naime, pitanje je kako možemo postići da oni koji su ovdje počinili krivična djela i koji se dalje smatraju sigurnosnom prijetnjom mogu biti protjerani. Uskoro ću predstaviti prijedlog za pooštravanje Zakona o boravku."

Planirano je da se glorifikacija terorizma uvede kao dodatni razlog za deportaciju u zakon. Ali Faeser također naglašava da deportacije, na primjer u Afganistan, općenito nisu jednostavno izvodive. "To traje tako dugo jer ne možemo jednostavno navesti kao odredište aerodrom i ljude tamo vratiti", rekla je ministrica.

"Talibani će htjeti naplatiti te povratake"

Otkako su talibani ponovo preuzeli vlast u Kabulu u ljeto 2021. godine, u Njemačkojje na snazi zabrana protjerivanja Afganistanaca. Nijedna zemlja ne održava diplomatske odnose s Afganistanom.

Iako su se talibani u jednom tweetu pokazali otvoreni za suradnju s Njemačkom, u tome postoji i zamka, objašnjava Sebastian Fischer, glasnogovornik Ministarstva vanjskih poslova: "Talibani će htjeti naplatiti sve povratke, u najmanju ruku kroz međunarodno priznanje."

Neophodni pregovori sa susjednim zemljama

Saradnja s talibanskim režimom, koji ne poštiva osnovna ljudska prava i pod kojim posebno ispaštaju žene i djeca, bila bi velika greška, upozorava, na primjer, povjerenica Savezne vlade za ljudska prava, Luise Amtsberg iz stranke Zelenih. Vjerojatno zbog toga savezna vlada razmatra protjerivanja putem zaobilaznog puta preko susjednih zemalja, poput Pakistana ili Uzbekistana. Pregovori o tome, smatra se, neće biti jednostavni.

Ministrica unutarnjih poslova želi spriječiti moguće nesporazume u vezi s protjerivanjima: "Ne radi se o tome da se ljudi koji su osuđeni sada protjeraju, već prvo moraju odslužiti svoju kaznu," kaže Faeser. Diskusija o deportacijama - uključujući i one u Afganistan - traje. Međutim, brzo provođenje takvih protjerivanja iz Njemačke teško da se može očekivati.

ARD/fš