I samo obilježje njemačkog predsjedanja skupine G7 je jednostavno i sadržajno i točno je to cilj ove njemačke vlade, izjavio je vladin glasnogovornik Steffen Hebestreit kad ga je predstavio nedugo prije Božića.

Skupina koju danas čine SAD, Kanada, Japan, Francuska, Velika Britanija, Italija i Njemačka su u sedamdesetima bile daleko najveće industrijske nacije svijeta, danas su tu i druge gospodarske velesile. Utoliko je važnija zadaća da se bavi velikim političkim pitanjima koja se mogu rješavati samo multilateralno, dakle zajednički.

Njemačka u redovitoj rotaciji preuzima predsjedavanje od Velike Britanije, a mnogo zadaća se morati nastaviti, na prvom mjestu suzbijanje pandemije. Još na summitu u Londonu u lipnju je dogovorena distribucija 2,3 milijardi doza cjepiva zemljama u razvoju, a Njemačka je drugi najveći donator u programu COVAX.

Želja nove vlade jest da središnja tema njemačkog predsjedavanja bude svjetska zaštita klime. To je najavila i njemačka ministrica vanjskih poslova Annalena Baerbock već na ministarskom sastanku zemalja G7 u Liverpoolu jer klimatska promjena dovodi i do posljedica u području mira i sigurnosti, ne samo za Europljane nego osobito za zemlje u razvoju.

Kako s Kinom?

Velik izazov za njemačko predsjedavanje i odnos prema Kini: među sedam zemalja ove skupine ima značajnih razlika kako se odnositi prema Pekingu. Prije svega su SAD za oštriji stav, ali Njemačka, makar priznaje da je Kina sve više postaje rival, upozorava kako se stvari mogu rješavati samo zajednički i razgovorom. No to ne znači da se onda neće spominjati kritična pitanja: "Moramo našu politiku prema Kini povesti prema Kini kakva ona realno jest", izjavio je Scholz u izjavi njemačke Vlade ovog prosinca. Mora se jasno govoriti i o "kritičnom stanju s ljudskim pravima" i o "kršenju općepriznatih načela", ali to "ne mijenja ništa na tome kako  zemlja veličine i duge povijesti kao što je Kina zaslužuje središnje mjesto na međunarodnoj pozornici", izjavio je kancelar.

Makar u tome možda ima razlika u mišljenju s vladom u Washingtonu, to treba rješavati u "konstruktivnom dijalogu" jer su za Njemačku SAD bile i ostale "najvažniji partner", baš kao što su i za čitavu skupinu G7. Njemački kancelar vjeruje kako ga s američkim predsjednikom Bidenom veže "uvjerenje kako se liberalna demokracija mora nanovo dokazati u svijetu i da može ponuditi poštenije i pravednije odgovore na izazove 21. stoljeća", izjavio je Scholz. Isto vrijedi i za međusobne odnose s drugim zemljama, a i ovaj Berlin se čvrsto zalaže za multilateralnu suradnju i međunarodne institucije.

Uvijek je bolje pregovarati

Izazov njemačkog predsjedavanja je svakako i Rusija i napetosti prema Ukrajini. Zemlje skupine G7 su jasno zaprijetile „najozbiljnijim posljedicama" u slučaju ruskog napada na Ukrajinu, makar nije konkretizirano do kamo bi te posljedice mogle sezati. One će u svakom slučaju značiti ekonomske posljedice, a "svaka povreda teritorijalne cjelovitosti će biti plaćena visokom cijenom, a tu ćemo biti potpuno složni i s našim europskim partnerima i našim transatlantskim saveznicima", izjavio je Scholz posve u duhu onoga što je više puta rekla i njegova prethodnica, Angela Merkel.

Ipak: pregovori i dogovori su za Njemačku na prvom mjestu i zato "treba biti spreman uvijek još jednom pokušati se sporazumjeti nego doći u iskušenje kliznuti u eskalaciju", mišljenje je novog njemačkog kancelara.

Opet susret u Alpama

Vrhunac njemačkog predsjedavanja je sastanak predsjednika država ili vlada od 26. do 28. lipnja u dvorcu Elmau u idiličnom okružju bavarskih Alpa. To mjestašce u okrugu Garmisch Partenkirchena je već bilo mjesto takvog sastanka 2015., a sadašnji njemački kancelar najbolje zna da je takve susrete bolje održavati negdje u provinciji: upravo je Scholz bio gradonačelnik grada-pokrajine Hamburga kad je tamo sastanak skupine G20 protekao uz neviđene nemire i kaos.

Povrh toga, već za prošlog susreta su tamo izgrađene ceste za policijske ophodnje oko čitavog mjesta susreta, a izgrađena je i mala zračna luka. Usprkos tome, bavarski ministar unutrašnjih poslova procjenjuje kako će Njemačku taj susret koštati oko 166 milijuna eura. Lavovski dio - oko 90% tog iznosa odlazi na mjere sigurnosti, uključujući i ogradu oko čitavog mjesta, ali i za sve potrebne mjere komunikacije kakve trebaju šefovi vlada sedam najznačajnijih industrijskih nacija. 2015. je susret osiguravalo oko 20.000 policijskih službenika iz čitave Njemačke - teško da će ih ovaj puta biti manje.