Kada je njemačka savezna vlada 1. rujna javno proglasila Rusiju odgovornom za neuspjeli napad dronom na zračnu luku u Leipzigu, najavila je niz mjera odmazde. Među njima je i odlučnije postupanje protiv takozvane ruske „flote u sjeni“. To su često stari, loše održavani i nedovoljno osigurani brodovi s nejasnim vlasničkim odnosima, uglavnom tankeri za naftu, kojima Rusija pokušava zaobići sankcije.

No zadržavanje tih plovila nije tako jednostavno, kaže za DW Julian Pawlak, stručnjak za pomorsku sigurnost pri Zakladi za znanost i politiku u Berlinu. Naime, međunarodno pomorsko pravo u načelu štiti slobodnu trgovačku plovidbu. „Prijevoz ove robe otvorenim morem sam po sebi uopće nije nezakonit. Ono što tome treba dodati jest da su dijelovi te flote u sjeni povezani s takozvanim hibridnim aktivnostima, dakle sabotažama, špijunažom, mogućim djelovanjem dronova i s time povezanim ometanjima.“

Njemačka je dosad učinila premalo protiv toga, smatra političarka Zelenih zadužena za sigurnosna pitanja Sara Nanni. Nedavno se u intervjuu za DW požalila: „Rusi financiraju svoj rat protiv Ukrajine i svoje agresivno ponašanje prema Europi svojom flotom u sjeni.“ Protiv nje se mora postupiti, smatra Nanni i dodaje: „To je jedino što bi Rusiju moglo pokrenuti da se ponovno vrati za pregovarački stol.“

Saveznu vladu ova političarka Zelenih optužuje za pasivnost: „Druge nacije to rade na Baltiku, Njemačka ne. Od ministra unutarnjih poslova čujem da je to tehnički ili pravno teško. Ali mislim da je to politička odluka da se to ne učini. I mislim da je to pogrešno.“

Finska pokazuje kako treba postupiti

Pod „drugim nacijama“ misli, primjerice, na Finsku: krajem 2024. tanker Eagle S. vukao je sidro po morskom dnu u Finskom zaljevu i oštetio električni kabel Estlink 2. Finska granična straža zadržala je brod.

Iako je finski sud kasnije odbacio tužbu za teško oštećenje imovine, stručnjak za sigurnost Sönke Marahrens sa Sveučilišta u Kielu pohvalio je u intervjuu za DW postupanje Finaca: „Poslali su jasnu poruku drugoj strani i rekli: Znamo što radite i zaustavit ćemo vas! I moglo se vidjeti da je nakon te jasne objave druga strana shvatila i promijenila svoje ponašanje.“

Osim Finske, i Velika Britanija i Francuska, ali i Švedska, u međuvremenu rigorozno postupaju protiv sumnjivih brodova. Švedska obalna straža u svojim teritorijalnim vodama ciljano zaustavlja i kontrolira tankere i teretne brodove za koje se sumnja da pripadaju floti u sjeni. Pritom se brodove dosljedno zadržava ako koriste krivotvorene dokumente, nisu dovoljno osigurani, predstavljaju rizike za pomorsku sigurnost ili krše zakone o zaštiti okoliša.

Jesu li ruske prijetnje samo blef?

Nameće se pretpostavka da savezna vlada svojom suzdržanošću želi izbjeći eskalaciju s Rusijom. Tim više što je na pokrajinskim izborima u Saskoj-Anhaltu pobijedila stranka Alternativa za Njemačku (AfD) koja, unatoč ratu u Ukrajini, nastoji postići poboljšanje njemačkih odnosa s Rusijom. Prema anketama, važan čimbenik u odlučivanju birača bila je i zabrinutost zbog rata u Europi. Ruski ministar vanjskih poslova Sergej Lavrov njemačke optužbe protiv Moskve čak je nazvao „početkom pravog rata“.

Johannes Peters s Instituta za sigurnosnu politiku u Kielu smatra da je strah neutemeljen: „Druge europske države ovdje postupaju odlučnije i, unatoč strahu, a prije svega unatoč ruskoj retorici, zapravo se ništa ne događa. Rusija ne eskalira, nego zapravo izbjegava cijelu stvar. Vidimo da osobito natovareni tankeri, koji su iznimno vrijedni, trenutačno izbjegavaju švedske vode jer su Šveđani sve češće zaustavljali brodove.“

Njemački kancelar Friedrich Merz nakon pokušaja napada u Leipzigu je poručio počiniteljima hibridnih napada: „Oni će za to platiti.“ Johannes Peters smatra: „Ako se koriste velike riječi, onda u jednom trenutku moraju uslijediti i djela. Kancelar je saveznu vladu doveo pod pritisak da djeluje.“

Naoružane ruske posade na brodu

Kontrole sumnjivih ruskih brodova ipak nisu bez rizika, smatra Julian Pawlak: „Naravno, kod takvih akcija mora se uzeti u obzir da, primjerice, ruski ratni brodovi prate takve brodove ili, kao što se sada češće opaža, da se na brodu nalaze naoružane posade povezane s ruskim plaćeničkim skupinama, te da se takvi rizici moraju uzeti u obzir.“

Estonija je to iskusila s tankerom Jaguar. U svibnju 2025. njegov je kapetan ignorirao upute estonskih vlasti dok se nalazio u njihovim obalnim vodama. Estonci su pokušali zaustaviti i provjeriti sumnjivi brod. Na to je Rusija podigla borbeni zrakoplov – Estonci su popustili i tanker je mogao nastaviti plovidbu.

„Pritom je važno obratiti pozornost na to u kojoj se regiji te aktivnosti provode“, kaže Pawlak. „Na Baltiku je Rusija već zemljopisno mnogo bliže i ima druge mogućnosti, uključujući i uporabu vojnih jedinica za pružanje potpore.“ No, ističe Pawlak, primjerice u La Mancheu između Velike Britanije i Francuske to je već teže: „Rusija ne može pratiti ili štititi svaki brod flote u sjeni.“

Kontrole bi povećale troškove za Rusiju

Iako stručnjak za sigurnost Johannes Peters smatra da je opravdano postupati protiv brodova flote u sjeni, on upozorava. „Ovim kontrolama nećemo moći isušiti ovaj sustav, nego je riječ o tome da se taj sustav flote u sjeni za Rusiju optereti rizicima i neizvjesnostima te da se povećaju troškovi.“

I navodi primjer: „Ako umjesto tri može ploviti samo jedan brod dnevno, onda su to manji prihodi u rasponu od dvoznamenkastog do troznamenkastog milijunskog iznosa. Ako tranzit ne traje x dana, nego x plus 4 dana – sve to smanjuje ruske prihode. A prihodi od izvoza nafte egzistencijalno su važni za rusko ratno gospodarstvo.“