„Mnoge kućne pomoćnice ili vrtlari u Njemačkoj rade na crno. „Samo 350.000 od 2,7, do tri milijuna čistačica, ‚baby-sitterica‘ ili vrtlara, koliko se procjenjuje da ih ima u Njemačkoj, socijalno je osigurano", piše u nedavno objavljenoj studiji Instituta za njemačku privredu (IW).

Na crno najviše rade umirovljenici, mladi i studenti. Mali je broj onih koji priznaju da nije u redu što rade na crno. Stručnjak iz Instituta za njemačku privredu Dominik Enste kaže da su glavni razlog za rad na crno visoki izdaci i zakonske regulative. „Mnogima je atraktivnije ako to sami mogu uraditi ili nekoga angažirati `ispod ruke`", kaže Enste.

Enste dodaje kako se tu pojačano radi i o dvostrukom moralu. „Građani kritiziraju političare da premalo čine protiv rada na crno ili nude dosta nesigurnih poslova, a smatraju normalnim što u vlastitom domaćinstvu kućnim pomogačima ne plaćaju godišnji odmor ili bolovanje u slučaju bolesti".

Njemačka „atraktivna" za rad na crno

Inače, obim rada na crno u Njemačkoj se osmu godinu zaredom smanjuje. U međunarodnoj usporedbi se Njemačka nalazi u sredini. No kada se usporedi s SAD-om ili Švicarskom, onda je Njemačka očito dosta atraktivnija za rad na crno. Stručnjaci smatraju da je razlog tome veliki broj zakonskih regulativa među koje spada i minimalac i zaštita od otkaza.

Stručnjaci iz Instituta za njemačku privredu navode da se velik obim rada na crno u domaćinstvima može promatrati kao jedna vrsta izjednačavanja poreske pravde. „Dok pojedini bogataši svoju imovinu prenose u Luksemburg kako bi uštedjeli plaćanje poreza, ´mali ljudi´ to pokušavaju radom na crno".

Rad na crno u privatnim domaćinstvima prema ispitivaju javnog mnjenja čini od 15 do 20 posto ukupnog broja zaposlenih na crno. U usporedbi s brojem radnika na crno u građevinskog branši je to vrlo mali udio. Teško je reći koliki su gubici u državnoj blagajni zbog rada na crno u privatnim domaćinstvima. Procjenjuje se da se ta brojka kreće između 10,92 i 28,6 milijardi eura.

ms/dpa