Ovo je trebao biti novi početak za novu vladu promjena? Teško da je tako. Bio je to više debakl nego uspjeh. Friedrich Merz izabran je za kancelara tek u drugom krugu glasanja 6. svibnja u Bundestagu. U prvom pokušaju nije uspio osvojiti apsolutnu većinu jer mu dio zastupnika iz vlastite koalicije CDU/CSU i SPD nije dao glas. Još nije zabilježen takav slučaj u čitavoj povijesti Savezne Republike Njemačke.

Oduševljenja nema. Niti nekakvog osjećaja zanosa u vjeri kako je to nekakav početak uspješne vlade. Tako to vidi i većina građana prema aktualnom ispitivanju javnog mnijenja koje je proveo ARD-ov Deutschlandtrend. Institut Infratest dimap upitao je za mišljenje 5. i 6. svibnja ukupno 1325 punoljetnih građana s pravom glasa.

Merz tek treba dokazati da je dorastao funkciji

Barem kad je riječ o osobi Friedricha Merza, on je ostvario svoju davnu političku ambiciju. Nakon dugih pregovora postao je deseti kancelar Savezne Republike Njemačke. No, mnogi se pitaju je li on zaista dobar izbor. Čak 59 posto građana smatra da nije, a samo trećina ispitanih ima pozitivno mišljenje o njemu.

Ne osobito mišljenje upitani imaju i o pojedinim ministrima. Novi ministar unutarnjih poslova Alexander Dobrindt (CSU) prošao je slabo – 42 posto ga vidi kao loš izbor, dok 35 posto smatra da je dobar. Jedini član vlade koji dobiva jasnu podršku je Boris Pistorius. Čak 73 posto ispitanika smatra da je socijaldemokrat i već dosadašnji ministar obrane pravi čovjek za tu funkciju.

Zašto je Merz tako loše prošao? Vjerojatno zato što mu mnogi još zamjeraju što je odmah nakon izbora prekršio brojna obećanja – među ostalim i ono da se država neće dodatno zaduživati.

Nema promjena u podršci strankama

Iako prevladava negativno raspoloženje prema vladi, rejting stranaka se gotovo nije promijenio. Tako bi i u uobičajenom pitanju za koga bi glasali da se izbori održe sljedeće nedjelje kršćanski demokrati (CDU/CSU) tek neznatno ojačali i dobili 27 posto podrške. SPD ostaje na 16 posto. Alternativa za Njemačku (AfD) s 23 posto ostaje najjača oporbena snaga, makar su izgubili jedan postotak. Zeleni i Ljevica su gotovo izjednačeni – 11 i 10 posto. Savez Sahre Wagenknecht (BSW) i FDP ostaju ispod izbornog praga.

Početkom svibnja je njemački Savezni ured za zaštitu ustavnog poretka (BfV) stranku AfD obilježio kao „potvrđeno desnoekstremistički pokret“. Stranka je podnijela tužbu protiv te ocjene, ali taj Ured tvrdi kako je godinama prikupljao dokaze i kako ima dovoljno dokaza kako se ciljevi AfD-a protive demokraciji, vladavini prava i ljudskom dostojanstvu.

Čak 67 posto građana slaže se s tom ocjenom. AfD sada može biti pod nadzorom obavještajnih tijela – uključujući praćenje komunikacija i kretanja pojedinaca. Sve ostale parlamentarne stranke isključuju suradnju s AfD-om, makar bi nešto manje od polovice upitanih još nekako prihvatili donošenje zakona i propisa koje bi podržala i ta populistička stranka. No nije im prihvatljivo da sudjeluju u vladi, čak niti u parlamentarnim tijelima u kojima bi, shodno ishodu na izborima, mogli imati svoje članove.

Ipak, mnogi građani dijele političke stavove AfD-a. Među pristašama stranke jasno dominira mišljenje da su im njezine teme važnije od toga je li označena kao ekstremistička. Osobito je raširena podrška u stavu protiv imigracije – a s time se slaže i 45 posto građana u cijeloj zemlji.

AfD (ipak) nije KPD

U Njemačkoj se sve češće postavlja pitanje: treba li zabraniti AfD? Riječ je o kompliciranom pravnom postupku koji je već više puta propao u drugim slučajevima - samo dvije stranke u povijesti, i to ubrzo nakon osnutka BRD-a, su doista bile zabranjene: Socijalistička carska stranka (SRP), koja je bila neka vrsta nasljednice Hitlerove NSDAP, i Komunistička partija Njemačke (KPD), koja se zalagala za revoluciju i pristupanje sovjetskom bloku.

Usprkos toj veoma visokoj granici za zabranu neke političke stranke, istraživanja pokazuju kako je 43 posto upitanih za takvu zabranu, dok je 47 posto protiv. Najviše zagovornika zabrane ima među biračima Zelenih, Ljevice i SPD-a.

Je li dosta o nacističkim zločinima?

Dana 8. svibnja obilježava se kraj Drugog svjetskog rata. Ne samo u Njemačkoj, već i diljem Europe. Taj datum ponovno je otvorio pitanje – treba li „povući crtu“ pod nacističke zločine? AfD to često traži. Prema Deutschlandtrendu, gotovo polovica pristaša stranke smatra da se „previše“ govori o zločinima nacizma. Samo devet posto misli da se o tome govori premalo.

Kod birača drugih stranaka slika je suprotna – samo manji postotak (između 8 i 16 posto) smatra da bi trebalo prestati s podsjećanjima. Uoči obilježavanja kraja rata koji je pokrenula nacistička Njemačka, to je rezultat koji izaziva posebnu pažnju.