Dok se prebrojavaju glasovi u SAD-u u Njemačkoj vlada uznemirenost. Ranije se na američke međuizbore uglavnom gledalo kao na čisto unutarnjopolitičku stvar – kao na neku vrstu srednjoročne bilance predsjednika, izabranog dvije godine ranije. Svaka njemačka vlada, kao i političarke i političari u čijem fokusu je vanjska politika, sa zanimanjem su pratili događanja u SAD-u, ali rijetko tko je zaista bio zabrinut da bi ti izbori mogli nešto suštinski promijeniti u odnosu dviju zemalja ili kada je riječ o demokraciji u SAD-u, koji je važan partner kako za Njemačku, tako i čitavu Europu.

Ovoga puta je drugačije. Mnogi u Berlinu smatraju da su ovi međuizbori važniji za američku budućnost od prethodnih. Brinu se da bi američka demokracija mogla biti ugrožena.

Socijaldemokrat Metin Hakverdi (SPD) je član parlamentarne skupine Bundestaga za odnose sa SAD-om. Od prošlog studenoga šest puta je bio u Sjedinjenim Državama i posjetio je osam saveznih država. Svuda je, kaže, sretao ljude koji sumnjaju u ishod predsjedničkih izbora održanih 2020. – ne samo među stanovništvom, već i među kandidatima ovih međuizbora. I mnogi poput njega pretpostavljaju da će oni koji negiraju rezultat predsjedničkih izbora sada biti uspješni. To Hakverdija zabrinjava.

Prema njegovom mišljenju, za to je odgovorna Republikanska stranka. „Trumpizam" je, smatra, prijetnja institucijama. Populističke tendencije, naravno, postoje i među pojedinim članovima Demokratske stranke, ali ne u istoj mjeri kao među republikancima. „Vrlo sam zabrinut zbog mogućeg izbijanja nasilja“, kaže njemački parlamentarni zastupnik. Pritom misli i na nasilje nad kontrolorima na izborima.

Mogući utjecaj na vanjsku politiku

Ako u oba doma Kongresa, Zastupničkom domu i Senatu, na izborima bude izgubljena demokratska većina, manevarski prostor američkog predsjednika Joea Bidena bit će značajno ograničen. U Berlinu su toga svjesni. U tom slučaju Biden bi postao, kako to u Americi kažu, „hroma patka" (lame duck) – paraliziran i zbog mogućeg postupka opoziva o kojem neki republikanci već dugo otvoreno govore.

Unutarnjopolitičke prepirke mogle bi utjecati i na vanjsku politiku SAD-a. U proteklih nekoliko tjedana i s desne i s lijeve strane političkog spektra, i to u obje stranke, sve glasnije se dovodila u pitanje velikodušna financijska i vojna pomoć Ukrajini. Što će se dogoditi ako te političke snage budu imale većinu u Kongresu?

Za zastupnika Zelenih u Bundestagu Antona Hofreitera nema sumnje: ako se nakon izbora smanji američka podrška Ukrajini, Njemačka će biti prisiljena preuzeti veću odgovornost nego do sada. Njemačka bi tada morala činiti više, smatra Hofreiter, inače predsjednik Europskog odbora Bundestaga.

On također u međuizborima vidi opasnost za unutarnju stabilnost tradicionalnog saveznika. Dugoročno ga zabrinjavaju i moguće posljedice po globalnu klimatsku politiku, ako republikanci budu u mogućnosti blokirati Bidenove političke odluke. Kod mnogih se trenutno bude sjećanja na mandat bivšeg predsjednika Donalda Trumpa, koji je SAD izveo iz Pariškog klimatskog sporazuma.

Nove nesigurnosti

I demokršćanski političar Peter Beyer (CDU), bivši vladin koordinator za transatlantsku politiku, posljednjih tjedana je imao brojne razgovore s američkim političarima. On se pita koliki će zapravo uspjeh ostvariti republikanci, jer o tome ovisi i koliko će se zemlja promijeniti. Međuizbori su i glasanje o Trumpu, jer je bivši predsjednik podržao mnoge kandidate, smatra Beyer.

I tako jedno pitanje, koje zapravo nije tema ovih međuizbora, sve više izbija u prvi plan: hoće li se bivši predsjednik ponovo kandidirati? Kroz neprestane nagovještaje, Trump ne drži u neizvjesnosti samo SAD, smatra Beyer. On ipak ne misli da će podrška Ukrajini oslabiti nakon eventualne pobjede republikanaca, bez obzira što su neki tokom kampanje spominjali tu mogućnost. Beyer vjeruje u stabilnost transatlantskih odnosa.

U kojoj mjeri berlinski političari računaju na mogući novi odnos snaga u Washingtonu, kao i na nove neizvjesnosti, vidi se i kada su u pitanju trgovinski odnosi. Bidenov Zakon o smanjenju inflacije predstavlja veliki izazov za čitavu Europu, jer favorizira američke tvrtke. Njemačka vlada zato želi što prije razgovorati sa SAD-om o novom trgovinskom sporazumu. Iako mnogi ne očekuju da će se postići pravi sporazum, ipak se nadaju nekakvom dogovoru. Svima je jasno da bi se to moglo izjaloviti, ako se Biden nađe pod sve većim pritiskom republikanske većine.

Zabrinutost za američku demokraciju

Glasnogovornica njemačke vlade Christiane Hoffmann bila je uoči izbora suzdržana: „Naravno da nas mnogo toga jako zanima, ali ne možemo sada dobro spekulirati što će se dogoditi. Čekamo izbore.“ Ona ističe da su i kancelar Olaf Scholz i predsjednik Biden, kao i ministrica vanjskih poslova Annalena Baerbock i njen američki kolega Antony Blinken, ponovo razgovarali o ukrajinskoj politici, kao i o rastućem skepticizmu stanovništva u vezi s isporukom američke pomoći. Prema njenim riječima, nema razloga za uzbunu, bar ne kada je riječ o pomoći Ukrajini.

Bez obzira na to, u Berlinu mnogi s velikim uzbuđenjem prate izbore u SAD-u. Svi žele pragmatično pristupiti pobjedniku, a ipak su prilično zabrinuti da bi američka demokracija iz ovih izbora mogla izaći oslabljena. Također postoji bojazan da će u Kongres ući mnogi zastupnici koji negiraju ishod zadnjih predsjedničkih izbora. To su oni koji su spremni prihvatiti rezultate izbora jedino ako oni na njima pobjede.

br/tagesschau.de

Pratite nas i na Facebooku, preko Twittera, na Youtubeu, kao i na Instagramu