1. Idi na sadržaj
  2. Idi na glavnu navigaciju
  3. Idi na ostale ponude DW-a

Njemačka se boji Hezbolahovih usamljenih vukova

Julian Feldmann NDR
11. prosinca 2024

Libanonska teroristička milicija Hezbolah sve je aktivnija u Njemačkoj, pokazuje istraživanje njemačkih novinara. Ured za zaštitu ustavnog poretka upozorava na opasnost koju predstavljaju radikalizirani pojedinci.

Plava džamija u Islamističkom centru Hamburg
Plava džamija u Islamističkom centru Hamburg, koji je zabranjen jer je, među ostalim, podržavao Hezbolah Foto: Daniel Bockwoldt/dpa/picture alliance

Simpatizeri libanonske terorističke organizacije Hezbolah u Njemačkoj mogli bi počiniti teška kaznena djela nasilja, upozorava Thorge Koehler, voditelj Ureda za zaštitu ustavnog poretka u Bremenu, u intervjuu za politički magazin Panorama 3 njemačkog javnog servisa NDR.

On ističe da rat na Bliskom istoku izaziva "emocionalizaciju" pristaša Hezbolaha. Takva emocionalizacija mogla bi dovesti do radikalizacije pojedinaca koji bi, za razliku od prijašnje prakse, mogli smatrati da trebaju djelovati u Njemačkoj ili drugim europskim zemljama, strahuje Koehler. To su tzv. usamljeni vukovi čije je ponašanje teško predvidjeti - i još teže kontrolirati.

Prema njegovim riječima, Ured za zaštitu ustavnog poretka uočio je da su se neki simpatizeri Hezbolaha nakon smrti dugogodišnjeg vođe Hassana Nasrallaha krajem rujna otvoreno identificirali s njim. Do sada su se pristaše Hezbollaha, koji je u Njemačkoj klasificiran kao teroristička organizacija, uglavnom skrivali, napomenuo je Koehler.

S obzirom na eskalaciju na Bliskom istoku, ne može se isključiti mogućnost nasilnih napada na izraelske i židovske ciljeve u Europi, posebno od strane pojedinaca ili malih skupina, priopćio je Savezni ured za zaštitu ustavnog poretka na upit NDR-a.

Okupljanje u Libanonu povodom smrti vođe Hesbolaha Hassana Nasrallaha, koji je ubijen u izraelskom zračnom napaduFoto: Mohammed Zaatari/AP/picture alliance

Državni terorizam u ime Irana

Ured za zaštitu ustavnog poretka također smatra mogućim djela državnog terorizma u ime Irana. Zbog eskalacije na Bliskom istoku "ozbiljno moramo računati s time da Iran neće oklijevati koristiti sve aktere koji su mu dostupni", navodi Koehler. Među takvim akterima, osim pristaša Hezbolaha, nalaze se i pripadnici organiziranog kriminala. "Tamo vrijedi pravilo: cilj opravdava sredstvo," ističe Koehler. Šijitsko-islamistička organizacija Hezbolah utemeljena je 1982. godine uz podršku Irana i do danas uživa njegovu podršku.

Pokušaji napada i nabava dronova

Već prije dvije godine navodni simpatizer Hezbolaha pokušao je počiniti antisemitski motivirani napad u ime Irana. Njemačko-iranski državljanin osuđen je jer je u studenom 2022. planirao podmetnuti požar u sinagogi u Bochumu. Prema informacijama NDR-a, istražitelji su na njegovom računalu pronašli fotografije s Hezbolahovim simbolima i sliku Nasrallaha. Osuđeni je pred sudom negirao antisemitske motive. Prema zaključcima Višeg zemaljskog suda u Düsseldorfu, pokušaj napada bio je naručen od strane iranskih državnih institucija.

Njemačku je Hezbolah dugo smatrao samo mjestom za povlačenje na sigurno, no to se sada promijenilo. Prema Saveznom uredu za zaštitu ustavnog poretka, Hezbolah sada koristi Njemačku kao "operativni prostor" za "strateške i logističke svrhe", uključujući prikupljanje donacija i nabavu vojno relevantnih sredstava.

Bivši šef zabranjenog Islamističkog centra Hamburg Mohammad Hadi Mofatteh je morao napustiti NjemačkuFoto: Christian Charisius/dpa/pciture alliance

U jednom takvom slučaju u Donjoj Saskoj, sredinom srpnja, Savezni kriminalistički ured uhitio je Libanonca Fadela Z. u Salzgitteru. On je, prema navodima, za Hezbolah nabavljao dijelove za dronove koji su trebali biti izvezeni u Libanon. Fadel Z. je u istražnom zatvoru, a njegov odvjetnik nije želio komentirati optužbe.

Fadel Z. je navodno djelovao u mreži s drugim simpatizerima Hezbolaha u Europi. Istovremeno s njegovim uhićenjem španjolska policija uhitila je tri druga osumnjičenika i zaplijenila dijelove za stotine vojnih dronova.

Hezbolahove mreže u Njemačkoj

Pristaše Hezbolaha okupljaju se u kulturnim udrugama libanonskih migranata i šijitsko-islamističkim džamijama. Prema istraživanju novinara emisije Panorama 3, njemačke sigurnosne službe identificirale su više od 30 udruga diljem zemlje kao "bliske Hezbolahu". Vlasti procjenjuju da u Njemačkoj postoji više od 1.300 pristaša Hezbolaha, a najveće koncentracije nalaze se u Sjevernoj Rajni-Vestfaliji, Donjoj Saskoj, Hamburgu i Berlinu.

Zabrana šijitsko-islamističkog "Islamskog centra Hamburg" (IZH) u srpnju ove godine bila je opravdana činjenicom da je IZH financijski i organizacijski podržavao Hezbolah, priopćilo je Savezno ministarstvo unutarnjih poslova. "Različite aktivnosti IZH-a pokazale su da podupire vojno-političku dimenziju takozvane 'osovine otpora', posebno savez s terorističkim Hezbolahom," izjavio je glasnogovornik ministarstva.

Racija u džamiji Al-Iršad u Berlinu zbog sumnje u suradnju s Hezbolahom (30.4.2020.)Foto: Christoph Soeder/dpa/picture alliance

Istrage u Hannoveru

U regiji Hannover Savezno državno odvjetništvo istražuje mrežu navodnih članova Hezbolaha. Pet osoba osumnjičeno je za članstvo u libanonskoj terorističkoj organizaciji. Prema istraživanjima novinara Panorame 3, istrage su usmjerene na vodeće osobe iz udruge Salman-Farsi džamije u Langenhagenu i udruge "Bratska zajednica" u Hannoveru.

Prošlog tjedna uhićen je jedan od osumnjičenih, Fadel R., za kojeg se sumnja da je u Libanonu bio obučen kao visoki kadar Hezbolaha. U jednom je razdoblju bio član uprave Salman-Farsi džamije.

U lipnju je prvi put jedan njemački sud osudio pristaše Hezbolaha zbog članstva u stranoj terorističkoj organizaciji. Viši zemaljski sud u Hamburgu osudio je bivšeg predsjednika sada zabranjene "Al-Mustafa zajednice" u Bremenu, Abdula W., i propovjednika Hassana M. na višegodišnje kazne zatvora. Presuda protiv Abdula W. je pravomoćna, dok je Hassan M. uložio žalbu.