Izbor za Bundestag održavaju se 24. rujna i predizborna kampanja je u punom zamahu. U završnici borbe stranke se bore za svaki glas. Ali za SPD nisu dobri rezultati najnovije ankete koju za javnu televiziju ARD provodi institut za ispitivanje javnog mnijenja Infratest dimap. U usporedbi s prošlim mjesecom socijaldemokrati su oslabili za dva posto. Da su sada izbori osvojili bi samo 21 posto glasova. Unija CDU/CSU zajedno ima nepromijenjenih 37 posto.

Ukoliko bi ishod izbora bio kao što pokazuju ovi rezultati, osim velike koalicije CDU/CSU i SPD, za neki drugi dvojni savez ne bi bilo potrebne većine. Na pitanje koja stranka bi trebala predvoditi buduću vladu, svaki drugi ispitanik (52 posto) naveo je CDU/CSU. Tek 30 posto ispitanih je za promjenu političkog kursa i vladu koju bi predvodio SPD. Dva tjedna uoči izbora nema naznaka veće promjene raspoloženja.

Još uvijek moguć i drugačiji ishod

Stručnjaci za ispitivanje javnog mnijenja oprezni su kada je riječ o analizi rezultata ankete. Oni podsjećaju da je tek nešto više od polovice birača odlučilo za koga će glasovati. Dvoje od deset anketiranih građana (17%) navelo je kojoj stranci naginje, ali i dodalo da se odluka još može promijeniti. Troje od deset ispitanih (29%) sklono je ne izaći na izbore ili (još uvijek) ne zna za koju će stranku glasovati.

Mnogi birači odluku donose neposredno uoči izbora. Ciljano obraćanje neodlučnim biračima zato je od velike važnosti u predizbornoj kampanji. Dakle, ne čudi što kandidati u čitavoj Njemačkoj, na brojnim predizbornim skupovima nastoje pridobiti podršku građana za svoje političke programe. Institut Infratest dimap birače je pitao i kako u izravnoj usporedbi ocjenjuju kancelarku Angelu Merkel i njenog izazivača Martina Schulza. Merkel u svemu prednjači, Schulz je bolje ocijenjen jedino kada se radi o bliskosti građanima.

Ukoliko bi glasači izravno birali kancelara, 54 posto ispitanih bi glasovalo za šeficu CDU-a, a samo 26 posto za kancelarskoga kandidata SPD-a. Dok je kancelarka napredovala za pet posto, Martin Schulz je ostvario slabiji rezultat nego što je imao u anketi rađenoj prije televizijskog sučeljavanja, tako da je kancelarka povećala prednost. Svaki sedmi ispitanik (14 posto) ne može ili se neće spontano odlučiti za jedno od kandidata.

Sigmar Gabriel prestigao Merkel

I na listi dvanaest omiljenih njemačkih političara kancelarka Angela Merkel dobro stoji. Šezdeset i tri posto ispitanih zadovoljno je njezinim radom, što je plus od četiri posto u odnosu na početak kolovoza. Schulz je napredovao za šest posto i sada ukupno ima 39. On je šesti na listi, Merkel druga. Na mjestu broj jedan prvi put se našao ministar vanjskih poslova, vicekancelar Sigmar Gabriel. Šezdeset i šest posto anketiranih građana zadovoljno je radom bivšeg šefa socijaldemokrata, koji je kandidaturu za kancelara prepustio Martinu Schulzu.

Je li to bila greška? Je li Gabriel trebalo biti vodeći kandidat stranke? To nije rečeno. Ministri vanjskih poslova po pravilu dobro prolaze na listi omiljenih političara. I rezultat Sigmara Gabriela se popravio tek nakon što je u siječnju iz ministarstva gospodarstva došao na čelo ministarstva vanjskih poslova. Početkom godine među biračima je bio znatno manje popularan.

Ide li Nijemcima suviše dobro?

Koliko je sve obećavajuće bilo kada je Schulz imenovan za kancelarskoga kandidata, toliko je sada situacija teška. Schulzova kampanja nije dala najbolje rezultate. Je li to zato što mu je centralna politička tema „socijalna pravda", koja u gospodarski jakoj i imućnoj Njemačkoj nailazi na slab odjek? Velika većina njemačkih građana svoju osobnu ekonomsku situaciju ocjenjuje vrlo pozitivnom. Osam od deset (78%) ispitanih financijsku situaciju ocjenjuje kao vrlo dobru ili dobru. Pritom postoje razlike kada je riječ o stranačkoj opredijeljenosti.

Pristaše desničarsko-populističke Alternative za Njemačku (AfD) ne samo da svoju ekonomsku situaciju ocjenjuju slabijom od drugih, već su i najviše zabrinuti zbog nestabilne političke situacije u svijetu. Sedamdesetšest posto pristaša AfD-a situaciju opisuje kao „vrlo zabrinjavajuću" ili „zabrinjavajuću". Znatno manje su zabrinuti pristaše CDU/CSU-a (57%) i FDP-a (53%). Gledano izvan stranačkih okvira, deset posto Nijemaca smatra da je situacija vrlo zabrinjavajuća, dok je za svakog trećeg zabrinjavajuća.

Quo vadis Turska?

Nijemci su podijeljenog mišljenja kada se radi o Turskoj. U televizijskom sučeljavanju, prošle nedjelje, i šef SPD-a Martin Schulz i kancelarka Angela Merkel založili su se za prekid pregovora s Turskom o članstvu u EU-u. S time se slaže i velika većina njemačkih građana. Dok se između 2006. i 2014. godine 60 posto Nijemaca protivilo članstvu Turske u EU-u, danas se protivi 84 posto.

Kada je riječ o odnosu njemačke vlade prema Turskoj očekivanja stanovništva su vrlo jasna: devet od deset građana (88%) očekuje da Berlin bude odlučniji prema turskoj vladi. Tri četvrtine (77%) smatra da bi se savezna vlada trebala zauzeti za uvođenje gospodarskih sankcija toj zemlji. S druge strane, jasna većina od 80 posto smatra da dijalog s Turskom ne bi trebalo potpuno obustaviti.

I na kraju: dizel

Institut Infratest dimap ispitao je i raspoloženje građana nakon posljednjeg „summita o dizelu" u kancelarskom uredu. Zabranu upotrebe starijih dizelskih modela podržava 42 posto stanovništva, dok joj se većina od 53 posto protivi. Plan da od 2030. godine više ne budu u upotrebi automobili s motorima s unutarnjim izgaranjem nailazi na protivljenje: 65 posto građana je protiv toga, 30 posto za.

Kada je riječ o odnosu političara prema njemačkoj auto-industriji, četiri od pet građana smatra da je on suviše suzdržan (79%). Zato većina (83%) smatra da bi proizvođači morali platiti veće odštete.