Nakon uspješnih poslovnih godina i dobre zarade, njemački agrar opet zarađuje znatno manje nego u proteklom razdoblju. Točno godinu dana nakon vala seljačkih prosvjeda, poljoprivrednici se žale na sve teže uvjete u tom sektoru. U poslovnoj godini 2023./2024., koja je zaključena koncem lipnja, u prosjeku su poljoprivredna poduzeća zaradila 77.500 eura, kako je priopćilo Udruženje njemačkih seljaka.

To je skoro za trećinu manje nego u godini ranije. U praktičkim svim granama agrarne djelatnosti, s iznimkom uzgoja svinja, poljoprivrednici su zabilježili slabije rezultate.

Visoki troškovi energije, gnojiva i zaštitnih sredstava

Uoči prijevremenih izbora u Njemačkoj, koji bi se trebali održati koncem veljače iduće godine, agrarna branša od politike zahtijeva korekturu kursa. Šef Udruženja njemačkih seljaka Joachim Rukwied u Berlinu je rekao: „Motor dobrano kašljuca." Raspoloženje u branši je i dalje loše, dodao je on.

Poljoprivrednim imanjima muke zadaju visoki troškovi energije, sredstava za zaštitu biljaka i gnojiva. Već godinama opadaju prinosi na poljima, to je trend – kao razlog šef udruženja njemačkih poljoprivrednika navodi nove vrste štetočina, odnosno klimatske promjene – bez obzira radilo se o pšenici, uljanoj repici, repi ili krumpirima. A to se sve onda odražava i na bilanci poslovanja, dodaje Rukwied.

„Jedini tračak nade" je, kako je kazao Rukwied, uzgoj svinja odnosno peradi. Nakon dugog kriznog razdoblja, u tim je sektorima dva puta uzastopno zabilježen plus. U prosjeku to znači dobit po imanju, odnosno poduzeću od oko 148.000 eura. Valja napomenuti da od tog iznosa poljoprivrednici financiraju svoje investicije, na primjer u traktore i drugu opremu.

Što donose parlamentarni izbori?

Za izradu bilance poslovanje njemačkih poljoprivrednika analizirani su računovodstveni izvještaji oko 6.900 imanja. Perspektive su mješovite, kako je priopćilo Udruženje seljaka. Naime, očekuje se da bi poslovni rezultati uzgajivača svinja mogli ostati stabilni i u tekućoj poslovnoj godini. Kod proizvođača mlijeka se očekuje lagani oporavak.

Cijene žitarica su pak niže od razine na kojoj su bile protekle godine, i to u kombinaciji sa slabijim urodom u 2024. Kod vinara se uočava tržišna i kriza cijena, poručuje Udruženje. I napominje da se povećavaju oscilacije na tržištima, odnosno rizici zbog ekstremnih vremenskim (ne)prilika.

„Potrebno je više optimizma", zahtijeva šef Udruženja poljoprivrednika. A sva se očekivanja sada vežu uz ishod prijevremenih parlamentarnih izbora 23. veljače. Potrebna je promjena kursa, kaže Rukwied, a sve s ciljem da se njemački agrar opet bude konkurentan na europskom tržištu.

Od ključnog su značaja sigurnost po pitanju planiranja, odnosno pouzdani okviri poslovanja, kaže on: „A to nismo imali proteklih godina", kritizirao je Rukwied dosadašnju politiku semafor-koalicije koja se u međuvremenu raspala.

Subvencije za plavi dizel

Udruženje poljoprivrednika u fokus ponovno stavlja jednu vruću temu, istu onu koja je kratko uoči Božića 2023. i bila okidač za velike proteste poljoprivrednika diljem Njemačke. Radilo se o postupnom ukidanju poreznih povlastica, odnosno subvencija za plavi dizel.

Iz Udruženja poljoprivrednika poručuju da je sektoru agrara potrebna barem prosječna stopa povrata poreza na razini EU-a. Što se tiče specifikacija Europske unije, moralo bi ih se uskladiti s nacionalnim pravilima, a ne usvajati nove regulacije, kaže Rukwied. On osim toga zahtijeva stvaranje pretpostavki za održavanje uzgoja životinja u Njemačkoj i u budućnosti.

Neobična konstelacija

Na predstojećim parlamentarnim izborima se očekuje jedna prilično neobična konstelacija. Predsjednik bavarskog Udruženja seljaka, ujedno i Rukwiedov zamjenik na saveznoj razini, Günther Felßner, je kandidat CSU-a za ulazak u Bundestag – stranački šef bavarske Kršćansko-socijalne unije Markus Söder ga je, u slučaju da Unija CDU/CSU doista pobijedi na izborima, već praktički „nominirao" za dužnost ministra agrara u novoj saveznoj vladi.

Rukwied je, u odgovoru na jedno pitanje, naglasio kako je Udruženje poljoprivrednika „politički neutralno". I dodao kako Udruženje, kao što je to i ranije bio slučaj, neće davati nikakve preporuke oko toga koga bi njihovi članovi trebali birati.

Rukwied je osim toga dodao kako se ne može predvidjeti kako će se razvijati cijene u supermarketima. To i dalje ostaje „neizvjesno", smatra on. Generalno se, kaže šef Udruženja njemačkih seljaka, može reći sljedeće: što je kompliciraniji stupanj prerade neke prehrambene namirnice, to je manji udio koji u ukupnoj cijeni pripadne samim poljoprivrednicima.

Kao primjer je naveo kruh, odnosno peciva – kod tih proizvoda, kako napominje Rukwied, cijena pšenice zapravo ne igra ključnu ulogu po pitanju definiranja konačne cijene. Puno važnije su cijene energije, odnosno troškova rada.