Niži troškovi energije. Manje poreza. Više financijskih poticaja za investicije. Fleksibilnije radno pravo. Zamrzavanje socijalnih izdataka. I prije svega manje birokracije. To su stvari koje njemačka privreda zahtijeva od buduće savezne vlade. „Privreda opada. Stopa nezaposlenosti raste. Njemačka je sve manje atraktivna za investitore", tako je koncem listopada na kongresu njegove organizacije aktualnu situaciju opisao Rainer Dulger, predsjednik Udruge poslodavaca.

Sve je manje dobro obrazovane stručne radne snage, požalio se on. Razina regulacije i birokracije je pak proteklih godina porasla, baš kao što su narasli i troškovi rada, odnosno druga davanja za firme, kritizirao je Dulger. „Neka zemlja koja je sve skuplja za ulaganja, mora biti i sve bolja i bolja ako uopće želi biti mjesto na kojem se investira. Ali to više nije slučaj u Njemačkoj." Savezna Republika više nije konkurentna u globalnoj usporedbi, to je Dulgerova dijagnoza.

Uloga industrije u Njemačkoj

Ekonomska snaga zemlje počiva dobrim dijelom (više od 25 posto) na industriji. Nakon dvije godine u recesiji, Savezno udruženje njemačke industrije (BDI) tvrdi da je proizvodnja u poduzećima danas manja nego što je bila prije pet godina. Slične negativne vijesti stižu i iz drugih sektora. Posvuda se u Njemačkoj sve manje proizvodi, sve manje gradi, manje kupuje, manje konzumira.

Ekonomske stručnjakinje i stručnjaci koji savjetuju saveznu vladu u aktualnoj godišnjoj analizi navode kako su uočili kontinuirani pad koji se proteže uzduž i poprijeko – kroz sve branše i sektore. Posebno zabrinjavajuće: Njemačka sve manje izvozi.

Desetljećima je njemački model počivao na jednostavnoj formuli: sirovine i poluproizvodi su nabavljani relativno jeftino u inozemstvu, onda bi ih se uz pomoć njemačkog inženjerskog umijeća i jeftine energije „oplemenjivalo" u tehniku koja je nosila prestižnu oznaku „Made in Germany".

Ruska agresija na Ukrajinu, energetska kriza, inflacija i forsiranje tranzicije u smjeru klimatski neutralne privrede rezultirali su porastom cijena energenata. To je bio problem pogotovo za one firme koje troše puno energije. „Najvažniji gospodarski sektori poput strojarstva i električne opreme su posebno pogođeni, a što se tiče kemijske industrije, ona se nakon osjetnog pada 2023. ipak stabilizirala na niskoj razini", piše savjetodavno tijelo koje okuplja vodeće ekonomske stručnjakinje i stručnjake.

Poduzeća se sele u inozemstvo

Privreda zahtijeva znatno smanjenje cijena električne energije kako bi opet bila konkurentna. Na samom vrhu liste želja je i zahtjev za snižavanjem troškova birokracije. Minhenski ifo-institut u tom kontekstu govori o svoti od 65 milijardi eura godišnje – to je novac koji njemačke firme moraju potrošiti za ispunjavanje raznih zakonskih obveza, na primjer oko dokumentacije poslovanja, odnosno ispunjavanja preduvjeta za odobravanje novih projekata. 

Raspoloženje u poduzećima je loše, a nesigurnost po pitanju gospodarskog razvoja velika. Umjesto da investiraju u svojoj zemlji, poduzeća traže atraktivne alternative u inozemstvu. Kako je pokazala jedna anketa BDI-ja, oko trećine ispitanih firmi je potvrdilo da je u inozemstvo već preselilo svoje odjele koji se bave istraživanjem i razvojem. Šef BDI-ja Peter Leibinger upozorava da ta migracija ugrožava Njemačku kao destinaciju za ekonomske aktivnosti – „do srži", kako je rekao.

Velika akcija 29. siječnja

Inicijativa koja okuplja oko 100 privrednih i lobističkih udruženja od iduće savezne vlade zahtijeva ni manje ni više nego kompletan zaokret u ekonomskoj politici. Ove srijede (29. siječnja) se diljem Njemačke održavaju razne akcije kojima poduzeća žele senzibilizirati javnost za probleme s kojima se suočavaju, te odaslati zahtjeve u smjeru politike. Središnji skup je ispred Brandenburških vrata u Berlinu. Tom akcijom privreda šalje „S.O.S." poruku u smjeru politike, kažu organizatori. „Buđenje za politiku", to stoji na web-stranici kojom se najavljuje tu akciju. Izbori 23. veljače su „sudbonosni", tvrde organizatori akcije.

Čelnik Udruženja poslodavaca Dulger uputio je, zajedno sa šefovima četiri najveća privredna udruženja u zemlji, žestoko pismo liderima stranaka koje su zastupljene u Bundestagu. Oni zahtijevaju da se, nakon izbora, pojačaju poticaji za poduzeća u ruralnim krajevima. A to po njima znači ulaganja u opremu, digitalizaciju, promet i infrastrukturu – ali i stambenu politiku, zdravstvo, obrazovanje, kulturu ili socijalne ustanove.

U aktualnim istraživanjima javnog mnijenja, gospodarstvo i migracije su dvije najvažnije teme, odnosno područja koja zadaju najviše briga njemačkim građanima. Najviše kompetencija, odnosno povjerenja građana da mogu riješiti te probleme, imaju stranke Unije CDU/CSU. U anketama upravo Unija sa svojim kancelarskim kandidatom Friedrichom Merzom uživa povjerenje najviše birača, njih oko 30 posto. Za formiranje vlade Uniji će, ako pobijedi na izborima, biti potreban koalicijski partner ili partneri. To bi vjerojatno mogli biti SPD ili Zeleni, dvije stranke koje čine aktualnu manjinsku vladu u Berlinu.

Kako dalje sa SAD-om?

Prilikom koalicijskih pregovora o formiranju nove savezne vlade neće biti važna samo stranačko-politička uvjerenja mogućih partnera. Veliku će ulogu, kako se očekuje, igrati eksterni utjecaji, posebice globalne promjene nakon povratka Donalda Trumpa u Bijelu kuću.

U njemačkim se kompanijama sa zabrinutošću gleda preko Atlantika. SAD je u 2024., po prvi put u posljednjih deset godina, bio najvažniji trgovinski partner Njemačke. Oko deset posto njemačkog izvoza otišlo je u Sjedinjene Države. 

Većina njemačkih poduzeća očekuje negativne efekte u međunarodnoj tržišnoj utakmici zato što Trump, kako je najavio, želi kontrolirati trgovinu i uvesti carine na robu iz drugih zemalja. Američko tržište je od ključnog značaja njemačkoj farmaceutskoj branši, ali i proizvođačima strojeva, odnosno automobila.

Njemačka prodaje više SAD-u nego što od njega kupuje. Ta je činjenica trn u oku Donalda Trumpa, on namjerava reducirati trgovinski suficit s Njemačkom, a istovremeno želi privući njemačke kompanije da više investiraju i proizvode u SAD-u.