Nova savezna vlada, koalicija konzervativaca i socijaldemokrata, obećala je njemačkom narodu da će se manje svađati nego prethodna vlada pod bivšim kancelarom Olafom Scholzom (SPD). I uglavnom je do sada u tome uspjela. Iako su se vodile žustre rasprave o pitanjima poput migracijske politike i novog sustava novačenja u Bundeswehr, rješenja su na kraju postignuta. Međutim, spor oko državnog mirovinskog sustava sada prijeti da postane ozbiljan test za koaliciju pod kancelarom Friedrichom Merzom (CDU).

Ključni vladini dužnosnici i dalje pokušavaju umanjiti važnost nezgodne situacije. Savezni ministar unutarnjih poslova Alexander Dobrindt (CSU) rekao je u intervjuu za DW u ponedjeljak: "To da postoje rasprave, pa čak i široke debate o jednom ili drugom projektu, mislim da je to normalno u politici. Uvijek ovisi o tome jeste li na putu do rješenja ili samo u poziciji opstrukcije. I vidim da se krećemo prema rješenju."

O čemu se radi?

Mirovine su desetljećima stalni razlog sporenja u njemačkoj politici. Ljudi žive dulje i stoga primaju državne naknade u mirovini duže nego ranije. I broj umirovljenika raste, a društvo stari. U Njemačkoj mirovine u osnovi financiraju zaposlenici, tvrtke i drugi poslodavci. Stopa doprinosa trenutno iznosi 18,6 posto plaće, a podjednako je plaćaju zaposlenici i poslodavci.

Mirovinski sustav je već dugo u krizi i ta kalkulacije više ne funkcionira. Premalo je onih koji uplaćuju, a previše umirovljenika. Kao rezultat toga, mirovinski sustav već dugo „pojede" ogroman iznos novca u proračunu. Sljedeće godine to će biti nevjerojatnih 128 milijardi eura, otprilike četvrtina ukupnog proračuna od oko 524 milijarde eura.

Mirovine su dugo bile pitanje međugeneracijske pravednosti. Moraju li mladi ljudi u Njemačkoj prihvatiti da sadašnja generacija onih s visokim primanjima dobiva relativno velikodušne mirovine, koje će buduće generacije morati plaćati sve dok se država nastavlja zaduživati da bi uopće mogla isplatiti naknade umirovljenicima?

U svom koalicijskom sporazumu, konzervativci i socijaldemokrati dogovorili su se da će razina mirovina ostati konstantna na oko 48 posto posljednje neto plaće do 2031., tj. sljedećih šest godina. Iako stručnjaci kažu da to šalje pogrešan signal, vladajuće stranke, prvenstveno na inzistiranje socijaldemokrata, pristale su na ovaj pristup. Očekuje se da će odgovarajući zakon biti usvojen prije Božića.

No, sada se bune posebno mladi konzervativni političari. Nedostaju im, kažu, bilo kakve naznake o tome što će se dogoditi s mirovinama nakon 2031. I tvrde da bi stabilizacija razine mirovina samo do 2031. mogla koštati stotine milijardi eura. Prošlog vikenda, Junge Union (Mlada Unija), omladinska organizacija konzervativaca, sastala se u gradu Rustu u Baden-Württembergu i jednoglasno odlučila pozvati Klub zastupnika CDU/CSU u Bundestagu da ne podrži već dogovoreni mirovinski paket.

Merz - "Nemojte samo govoriti što se ne može učiniti"

Za Mladu Uniju, kancelar Merz bio je dugi niz godina glavni uzor, stranački pomladak ga je smatrao praktičnim reformatorom s jasnim konzervativnim profilom. Sada, nakon što je omladinsko krilo odbacilo mirovinske planove, pojavio se kao gostujući govornik u Rustu. Vidljivo uzbuđen, obratio se delegatima: "Molim vas da konstruktivno sudjelujete u ovoj raspravi, ali ne samo jednostavnim izgovaranjem onoga što se ne može učiniti."

Merz zna da njegova vladajuća koalicija ima većinu od samo 12 glasova, a 18 konzervativnih zastupnika pripada skupini mladih parlamentaraca iz redova Unije. Mladi protiv starih - je li ova linija sukoba stvarna prijetnja vladajućoj koaliciji?

Za socijaldemokrate, ministar financija i vicekancelar Lars Klingbeil kratko je izjavio da njegova stranka nije spremna raspravljati o daljnjim promjenama. Na jednom skupu SPD-a u Ulmu, Klingbeil je rekao: "Dozvolite mi da budem potpuno jasan: ovaj zakon se više neće mijenjati."

Međutim, ministrica gospodarstva Katherina Reiche (CDU) vidi stvari sasvim drugačije. Mirovine ne bi smjele postati dodatni teret na već visoke troškove rada, rekla je ministrica. Kako bi smirila situaciju, ministrica obrazovanja Karin Prien (CDU) potom je u ponedjeljak predložila odgodu glasanja, planiranog za jednu od sljedećih sjednica Bundestaga prije Božića. Merz i Dobrindt odmah su to odbili.

No, koliko je vlada trenutno nervozna (i očito da je tako i mediji doživljavaju) postalo je jasno kada se kancelar Friedrich Merz u ponedjeljak pojavio na "Ekonomskom summitu" renomiranog dnevnog lista "Süddeutsche Zeitunga". Tamo je opovrgnuo glasine u medijima da bi spor oko mirovina mogao dovesti do raspada vladajuće koalicije te da će Merz i njegov savez CDU/CSU morati nastaviti raditi bez partnera u manjinskoj vladi. Kancelar je rekao: "Iz moje perspektive, tako nešto ne dolazi u obzir." I dodao: „Vjeruje li itko ozbiljno da bismo mogli raditi u ovom njemačkom Bundestagu s promjenjivim većinama i dalje obavljati zakonodavni rad na razuman način?"

Kancelar sada namjerava pokušati uvjeriti SPD na mali ustupak: popratni tekst predloženog zakona mogao bi tako propisati da će se o sudbini mirovinskog sustava ponovno raspravljati nakon 2031., ali da će se mirovinska reforma koju je kabinet već odobrio i usvojiti baš onako kako je planirano. Hoće li se socijaldemokrati složiti s tim, tek ostaje za vidjeti.