Borba protiv ilegalne imigracije i promocija ciljane imigracije. Bolje suprotstavljanje kibernetičkim napadima, jačanje vladavine prava i demokracije kako protiv neprijatelja iznutra isto tako i izvana: to su zadaci s kojima će se nova savezna vlada Njemačke suočiti u unutarnjoj politici 2025. godine, bez obzira na to tko ju bude vodio nakon prijevremenih parlamentarnih izbora u veljači.

Ali ako pitate parlamentarce u Bundestagu svi ovi izazovi su zasjenjeni dubokom krizom u kojoj se nalazi gospodarstvo zemlje. Velike industrijske tvrtke poput Volkswagena (VW) najavljuju zatvaranje pogona, ljudi su zabrinuti za svoja radna mjesta i pate pod teretom visoke inflacije.

Visoke cijene energenata i nedostatak kvalificiranih radnika

Marco Wanderwitz (CDU) je bio povjerenik savezne vlade za istočnonjemačke pokrajine do 2021. godine. Ovaj političar iz Saske za DW kaže: „Najveći problem koji imamo u našoj zemlji je slabljenje gospodarstva. A to zaista udara u srž i buduću održivost. Veliki problem je što gubimo povjerenje one koji kreiraju gospodarsku politiku.”

Razlog: previsoke cijene energije, visoka razina plaća, dotrajala infrastruktura, ogromna konkurencija iz Kine.

Ali i nedostatak kvalificiranih radnika i sve veća birokracija. Prema riječima Omida Nouripoura, bivšeg predsjednika stranke Zeleni, ova posljednja točka prije svega pokazuje neuspjehe spore digitalizacije.

"Imamo dvostruku krizu, i konjunkturnu i strukturnu. To se vidi u činjenici da je telefaks i dalje vrhunsko sredstvo komunikacije u zdravstvenim ustanovama. To se vidi i po nedostatku investicija u ovoj zemlji", rekao je on u intervjuu za DW.

Osim toga, tu su i napadi izvana, često iz Rusije, na infrastrukturu, kao što su električne mreže. "Najvažnije je zaštititi kritičnu infrastrukturu. Previše smo ranjivi na tom području. I previše je aktera koji napadaju kritičnu infrastrukturu", upozorio je Nouripour.

Zbog toga su smanjenje birokracije i jačanje policije i tajnih službi važni zadaci za narednu godinu, ističe bivši predsjednik Zelenih.

Vrlo je vjerojatan stroži kurs u imigraciji

Druga dva pitanja će biti još veći izazov za buduću vladu na unutarnjem planu: neriješena pitanja u vezi s imigracijom i pitanje kako se zemlja treba nositi sa sve većim populizmom i desnim ekstremizmom. Kada je riječ o imigraciji, procjenjuje se da su u posljednje vrijeme pali i broj zahtjeva za azil i broj ilegalnih imigracija.

Ali europska granična agencija Frontex govori da je oko 166.000 ljudi pokušalo neregularno pući u Europsku uniju (EU) u prvih devet mjeseci ove godine.

Njemačka je ponovo uvela kontrole na svim svojim kopnenim granicama. Konzervativna Kršćansko-demokratska unija (CDU) koja, sudeći po anketama, ima dobre šanse za pobjedu na izborima 23. veljače, čak se zalaže za vraćanje izbjeglica već na samim granicama.

Općine preplavljene izbjeglicama?

Mnoge njemačke općine se žale da su dostigle svoj limit kada su u pitanju prihvat i zbrinjavanje izbjeglica. To primjećuje i Stefan Seidler iz stranke danske manjine Südschleswigschen Wählerverband (SSW). On kaže za DW: „Ono što sada mogu reći iz svoje perspektive je da se općine trenutno suočavaju s ogromnim zadatkom s kojim se teško mogu nositi. Ono što nam je potrebno je podrška savezne vlade."

Marco Wanderwitz, koji se ne kandidira za novi saziv Bundestaga, to vidi drugačije. On vjeruje da se imigracija može kontrolirati, ali također zna koliko to pitanje može biti emocionalno. "S jedne strane, brojke su pale. A s druge strane smatram da je to pitanje ionako preuveličano. Ja zapravo poznajem samo lokalne političare koji kažu da je situacija manje loša nego 2014. ili 2015. godine", rekao je on u intervjuu za DW.

Omid Nouripour ističe da bi brojke mogle ponovo porasti u narednih nekoliko godina. „Znamo da bi situacija u Ukrajini mogla dovesti do većeg broja izbjeglica i vidimo da jedan ili dva sukoba na Bliskom istoku mogu još više eskalirati.”

O zaštiti Saveznog ustavnog suda već je odlučeno

Stefan Seidler ističe da će Alternativa za Njemačku (AfD), stranka čiji su dijelovi ekstremno desni, sigurno biti jača u novom Bundestagu nego što je bila u starom. "Trenutno doživljavamo ogroman pritisak s krajnje desnice. Doživljavamo da u Njemačkoj postoje snage koje misle da većina uvijek sama odlučuje. A ja kao manjinski političar mogu samo jasno i glasno reći: dobra demokracija brine o svojim manjinama.”

Iz tog razloga Seidler je u prosincu u Bundestagu podržao prijedlog CDU-a, CSU-a, SPD-a, Zelenih i FDP-a za bolju zaštitu Saveznog ustavnog suda protiv ekstremista. Reforma predviđa da će za promjene što se tiče Saveznog ustavnog suda ubuduće biti potrebna izmjena i dopuna Ustava Njemačke, za koju je potrebna dvotrećinska većina.