Mrak je, osjeti se miris plijesni, hodnici kuće zatrpani su krupnim otpadom. Tomek Z. otvara vrata – u gornjem dijelu tijela je gol, nosi japanke. Ovaj 60-godišnji muškarac iz Legnice u Poljskoj je generalni direktor 13 kompanija širom Njemačke. Među njima su tvrtka za špediciju s poslovnom adresom na Potsdamer Platzu u Berlin-Mitteu. No, on o tome ništa ne zna.

Ono čega se može sjetiti, kaže u razgovoru za njemački javni servis rbb, je da su mu jednom prišli neki ljudi ispred jedne trgovine. Tada, kaže, nije imao novca za piće. “Ali moraš piti”, nastavlja. Nakon toga je, kaže, sjeo u auto i odvezao se u Njemačku.

U njegovom rodnom gradu Legnici - četiri sata vožnje od Berlina - registrirano je još jedanaest generalnih direktora njemačkih GmbH (društava sa ograničenom djelatnošću). Oni odavde službeno vode oko 80 tvrtki širom Njemačke, mnoge od njih u Berlinu.

Riječ je o tvrtkama koje se, prema informacijama iz trgovačkog registra, bave trgovinom automobilima, strujom i nekretninama, ali i građevinskim, špediterskim i zaštitarskim tvrtkama te izvozno-uvoznim tvrtkama. No, prema istraživanju rbb-a, neki od poljskih izvršnih direktora odavno su mrtvi, drugi se vode kao nestali. Drugi su opet alkoholičari i beskućnici.

Nikada nisu imali nikakve veze sa stvarnim poslovanjem tvrtki za koje su odgovorni. Oni su fiktivni vlasnici koji su dovedeni u Njemačku – ne znajući ništa o onome za što su iskorišteni.

Tisuće fiktivnih vlasnika u Njemačkoj

Poljski grad Legnica nije jedino mjesto gdje se regrutiraju ljudi koji će biti iskorišteni kao fiktivni vlasnici u Njemačkoj. "Ti ljudi se dovoze u zapadnu Europu autobusima", kaže Ralf Simon, viši istražitelj u Odjelu za organizirani kriminal Carinskog ureda za kriminalističke istrage (ZKA) u Kölnu.

Gotovo u svakoj većoj istrazi, kaže on, pojavili bi se fiktivni vlasnici iz Poljske, Rumunjske ili Bugarske. "Govorimo o nekoliko tisuća fiktivnih vlasnika i fiktivnih kompanija koje se koriste", rekao je dalje Simon u intervjuu za rbb-Research. Oni bivaju korišteni za prikrivanje tokova novca, za prikrivanje profita i za otežavanje istraga.

Ovo prikrivanje posebno dobro funkcionira kada fiktivni vlasnici dolaze iz drugih zemalja EU-a, jer njemački istražitelji ne mogu jednostavno otputovati u Poljsku ili Bugarsku kako bi razgovarali s fiktivnim vlasnikom. Oni se moraju pridržavati kompliciranih pravila, pokrenuti postupke administrativne pomoći i angažirati tumače. To je dugotrajan proces koji kriminalcima koji stoje iza svega omogućuje da dobiju na vremenu.

To je jedan od razloga zašto je, prema nalazima Carinskog kriminalističkog ureda, u Njemačkoj uspostavljeno pravo “tržište” na kojem “profesionalni pružatelji usluga” nude fiktivne vlasnike. Prema nalazima istražitelja, time se služe sve relevantne kriminalne organizacije u Njemačkoj, bilo da je riječ o mafiji, klanovima, motociklističke bandama.

Profesionalni posrednici i javni bilježnici

Da bi ljudi iz poljske Legnice i službeno postali direktori njemačkih tvrtki, prvo su se morali pojaviti pred njemačkim javnim bilježnikom: jer bez ovjere kod javnog bilježnika nema promjene direktora. Novim direktorima javni bilježnici moraju provjeriti osobne karte, provjeriti potpise i procijeniti jesu li ljudi koji sjede ispred njih uopće kompetentni za poslovanje.

Tim novinara rbb-a je tijekom nekoliko mjeseci pregledao stotine notarskih ugovora u njemačkim trgovačkim registrima. Za oko 70 ugovora, koji su svi sklopljeni u ime ljudi iz Legnice, pojavio se isti prevoditelj. I on potiče iz Legnice. Prema istraživanju rbb-a, navodni prevoditelj je kriminalac s kaznenim dosjeom u Poljskoj. On sam navodno je u Njemačkoj nakupio pola milijuna poreznih dugova.

I Tomek Z. iz Legnice ovog je "prevodioca" susreo nekoliko puta: kod javnog bilježnika u blizini Hamburga, kako pokazuje analiza javnobilježničkih ugovora. No Tomek Z. se toga ne sjeća i u razgovoru za rbb čudi se što je javni bilježnik navodno ovjeravao ugovore u kojima je on postavljen za direktora. “Bilježnik je službena osoba, zar ne?”, pita Tomek Z. reportersku ekipu rbb-a. "Znate - ja sam cijelo vrijeme bio pijan, a ovaj notar je na to pristao?!"

Javni bilježnik koji je ovjeravao ugovore nije bio spreman za razgovor s novinarima i ostavio je rbb-ovu listu pitanja bez odgovora.

Sistem

"Upadljivo je da su notari uvijek isti. Oni su dio sistema. Bez njih cijeli sistem ne funkcionira", kaže porezni istražitelj iz Baden-Württemberga, koji ne smije biti imenovan. On istražuje velike slučajeve porezne prijevare, sve više i kada je riječ o organiziranom kriminalu. Gotovo svaki dan ima posla sa ljudima iz istočne Europe koji su iskorišteni kao fiktvini vlasnici.

"Sistem” o kojem istražitelj govori složena je mreža tvrtki koju je teško prozrijeti. Službeno, ove mreže vode direktori iz istočne Europe. Prema istražitelju, njihova jedina svrha je "iskorištavanje ljudi i nanošenje štete poreznim vlastima".

Ove korporativne mreže omogućile su onima koji su odgovorni za kriminal, čiji su identiteti skriveni zahvaljujući fiktivnim vlasnicima, da počine teška kaznena djela poput pranja novca, krijumčarenja, prijevare socijalnog osiguranja i porezne prevare vrijedne milione.

Ako se prijevara otkrije, prvo se vodi istraga protiv odgovorne uprave, odnosno fiktivnih vlasnika. Međutim, prema riječima poreznog istražitelja, teško da je moguće nešto poduzeti protiv uključenih javnih bilježnika u Njemačkoj: "I meni je to trn u oku, ali ne moraju nam ništa reći, sličano kao liječnici. I tu su naše ruke pravno vezane."

Privredni kriminal velikih razmjera

Za Annegret Ritter-Victor iz Europskog javnog tužiteljstva očito je da “organizirane kriminalne strukture sve više otkrivaju područje privrednog kriminala za sebe”. Tek nedavno je ova iskusna tužiteljica u složenom postupku u Berlinu uspjela strpati iza rešetaka organizatore porezne prijevare koji su radili s luksuznim automobilima i korona maskama. Šteta: 50 milijuna eura.

I ovdje su središnju ulogu odigrali jedan njemački javni bilježnik, složena mreža tvrtki i fiktivni vlasnik iz Poljske, koji o svemu nije imao pojma. Njen kolega, javni tužitelj Tobias Lübbert, procjenjuje ukupnu štetu uzrokovanu takvim poreznim kriminalom u EU na 50-60 milijardi eura godišnje.

Upravo su podaci poput ovih motivirali brojne države EU da uspostave Ured europskog javnog tužitelja 2021. godine. On naime znatno olakšava prekogranične istrage, barem kada je riječ o međunarodnoj poreznoj prijevari.

Annegret Ritter-Victor i Tobias Lübbert dio su tima tužitelja koje je Njemačka poslala u ovu novu instituciju. Bez bolje prekogranične suradnje bilo bi teško istražiti tako velike prijevare, kažu oni. Oboje pozdravljaju činjenicu da se Poljska nedavno pridružila Europskom javnom tužiteljstvu. Jer bez fiktvinih vlasnika iz Poljske, koji se često moraju dati svoja imena, a da ništa ne znaju, porezna prijevara u Njemačkoj ne bi bila moguća.

Autori: Adrian Bartocha i Jan Wiese, rbb