S obzirom na sve veći broj izbjeglica, sve su glasniji oni koji pozivaju na ograničavanje ili ukidanje prava na azil u Njemačkoj. „Njemačkoj je potrebna pauza od potpuno nekontrolirane imigracije", rekao je za vikend Jens Spahn, član predsjedništva konzervativne Demokršćanske unije (CDU). „Integracija ljudi traumatiziranih ratom ili nasiljem zahtijeva vrijeme i resurse. Ovo može dobro funkcionirati samo ako se broj dodatnih potražitelja azila značajno smanji", rekao je Spahn. Mnoge općine u Njemačkoj osjećaju se preopterećene prijemom i integracijom izbjeglica, a stambeni prostor je posebno oskudan, dodaje.

Slično kao i Spahn govori i bivši predsjednik Socijaldemokrata Sigmar Gabriel. On se u intervjuu Uredničkoj mreži Njemačke zalagao da se iz njemačkog Osnovnog zakona (Ustav) izbaci pravo na azil. „Pokušaj da se reagira na suvremeni fenomen masovnog egzodusa individualnim pravom na azil i Ženevskom konvencijom o izbjeglicama neće dovesti do uspjeha", rekao je Gabriel.

Dijelom desničarska ekstremistička stranka Alternativa za Njemačku (AfD) je ovaj zahtjev učinila centralnom temom svoje politike od 2015. godine. Tada je u Njemačku za godinu dana došlo skoro milijun izbjeglica.

Pravo na azil zajamčeno ustavom iz 1949. godine

Njemačka je jedna od rijetkih zemalja u svijetu koja ustavom jamči pravo na azil. Član 16a Osnovnog zakona kaže: „Ljudi koji su politički progonjeni uživaju pravo na azil”. S obzirom na politički progon nacističke ere, Savezna Republika Njemačka se poslije Drugog svjetskog rata obvezala da će pružiti zaštitu izbjeglicama iz inozemstva.

1993. godine, pravo na azil je ograničeno ustavnim amandmanom od strane CDU/CSU, SPD i FDP. Od tada, samo oni koji nisu ušli u Njemačku preko takozvane sigurne treće zemlje mogu podnijeti zahtjev za azil. Prvi parlamentarni tajnik CDU/CSU Thorsten Frei sada predlaže takvo „zajedničko rješenje kao početkom devedesetih”.

No, u vladajućoj koaliciji, koju čine SPD, Zeleni i Liberali (FDP), malo je vjerojatno da će se naći većina koja bi glasala za uklanjanje prava na azil iz Osnovnog zakona. „Striktno sam protiv ukidanja individualnog prava na azil", izjavila je ministrica unutarnjih poslova Nancy Faeser (SDP). „Činjenica da politički proganjani ljudi uživaju azil prema Osnovnom zakonu je lekcija naučena iz terora nacionalsocijalizma."

A političarka Zelenih  Lamya Kaddor smatra da "ukidanje ljudskih prava u cilju ograničavanja migracija ne može biti rješenje",. Kritičari optužuju Freia i druge da su svoje inicijative približili AfD-u, koji trenutno ima oko 20 posto u anketama.

Broj izbjeglica se povećava – ne samo u Njemačkoj

Prema podacima UN-a, broj izbjeglica širom svijeta stalno dosiže nove maksimume. Razlog tome su prije svega novi sukobi koji su se rasplamsali, na primjer u Sudanu.

Nedavno je također povećan broj ljudi koji traže azil u Njemačkoj. Od siječnja do srpnja ove godine, 175.272 osobe u Njemačkoj su po prvi put zatražile zaštitu od progona. To je skoro 80 ​​posto više novih prijava nego u istom razdoblju prošle godine.

Većina je iz Sirije, Afganistana i Turske. Broj turskih državljana koji traže zaštitu ove godine se utrostručio u odnosu na 2022. – dijelom zbog ograničenja slobode izražavanja. Građanski rat u Siriji bjesni od 2011. godine, a u Afganistanu talibani progone neistomišljenike od preuzimanja vlasti 2021. godine.

Više viza za spajanje porodice

Osim toga, od početka ruskog agresorskog rata u veljači 2022. godine, oko milijun ljudi je pobjeglo iz Ukrajine u Njemačku. Oni čak ne moraju podnospiti zahtjev za azil, i dobijaju „dozvolu boravka za privremenu zaštitu". Pravni osnov za to je takozvana Direktiva o masovnom dolasku Europske unije.

Sve više ljudi dolazi u Njemačku zbog toga što se pridružuju članovima porodica, koji su u Njemačkoj ostvarili pravo na zaštitu. Na pitanje DW-a, Ministarstvo vanjskih poslova je priopćilo da je od siječnja za ovu namjenu izdano skoro 16.000 viza: „Od kraja prošle godine bilježimo nagli porast zahtjeva za vize za spajanje porodice za lica koja imaju pravo na supsidijarnu zaštitu. " Lica koja imaju pravo na supsidijarnu zaštitu su ona koja ne mogu ostvariti pravo na azil, ali su im život ili zdravlje ugroženi u zemlji porijekla.

Vlada u raskoraku

Vlada koju čine SPD, Zeleni i FDP ne želi dirati u humanističku srž njemačkog zakona o azilu. Istovremeno, međutim, pokušava smanjiti broj izbjeglica koje žive ovdje - i olakšati dolazak kvalificiranih radnika.

Za to su imenovali specijalnog predstavnika za zaključivanje migracionih sporazuma sa zemljama porijekla. Na taj način bi trebalo biti deportirano više odbijenih tražilaca azila. U siječnju ove godine stupio je na snagu zakon koji ima za cilj ubrzanje proces odlučivanja o dodjeli azila u Njemačkoj.

U Briuxellesu se njemačka vlada zalaže za reformu zakona EU o azilu prije europskih izbora sljedećeg ljeta. Ona je želi osigurati da oni koji traže zaštitu mogu biti odbijeni na vanjskim granicama EU-a ako su im šanse za azil male. To bi rezultiralo manjim brojem izbjeglica koje bi stigle u Njemačku.

Pratite nas i na Facebooku, preko X-a, na Youtubeu, kao i na Instagramu