Daniela Klette, navodno jedna od posljednjih preostalih članica krajnje lijeve terorističke grupe Frakcija crvene armije (RAF), proglašena je krivom na suđenju zbog svoje uloge u nizu oružanih pljački supermarketa i transportera novca. Sada joj preti 13 godina zatvora.

Sud je ranije odbacio dodatnu optužbu za pokušaj ubojstva, povezanu s jednom od pljački 2015. godine, kada je pucano na transporter, iako nitko nije ozlijeđen.

Međutim, ova 67-godišnjakinja, koja je više od 30 godina živjela u Berlinu pod lažnim identitetom, mogla bi se suočiti s još jednim suđenjem, budući da su savezni tužitelji podigli nove optužbe za pokušaj ubojstva u vezi s napadima iz ranih 1990-ih, kada je takozvana „treća generacija“ RAF-a bila najaktivnija. Sve optužbe za terorizam, prema kojima bi Klete gotovo sigurno bila procesuirana da je ranije uhićena, u međuvremenu su zastarjele.

Dvojica navodnih suučesnika, Burkhard Garweg i Ernst-Volker Staub — od kojih je jednog Klette, čini se, upozorila prilikom uhićenja — i dalje su u bijegu.

Uhvaćena uz pomoć umjetne inteligencije

Daniela Klette je uhićena u veljači 2024. u Berlinu, gdje je, prema navodima policije, živjela pod imenom „Claudija Ivone“ oko 20 godina. I dalje nije jasno kako se desetljećima uspijevala skrivati, no Hans-Jakob Schindler, viši direktor istraživačkog centra Counter Extremism Project (CEP), kaže da su ekstremno lijeve mreže i dalje teško probojne za infiltraciju ili prikupljanje informacija.

Schindler je uvjeren da je više ljudi u Berlinu znalo njezin pravi identitet, ali su to zadržali za sebe. „Protiv nje su se stalno vodile aktivne istrage“, rekao je Schindler za DW. „Daniela Klette vodila je vrlo udoban dvostruki život jer je bila zaštićena — oni koji su znali tko je ona, nikada nisu progovorili.“

Klette je, po svemu sudeći, vodila normalan društveni život, putovala u inozemstvo i pohađala satove brazilskog plesa kapoeire. Sprijateljila se s Brazilcem Ermesonom Gomesom da Silvom, s kojim je jedno vrijeme dijelila stan, iako je on kasnije rekao njemačkim medijima da nije znao njezin pravi identitet do njezina uhićenja.

Tek krajem 2023. policija u Donjoj Saskoj dobila je dojavu o njezinu stanu u Berlinu. U prosincu te godine jedan kriminalistički podcast zamolio je kanadskog istraživačkog novinara Michaela Colbornea iz mreže Bellingcat da uz pomoć softvera za prepoznavanje lica temeljenog na umjetnoj inteligenciji usporedi fotografije stare 30 godina s novijima, objavljenima na Facebooku jedne berlinske škole kapoeire. Colborne je kasnije za list taz rekao da mu je trebalo svega 30 minuta da identificira Klete. „Radije bih uhvatio nekoliko odbjeglih neonacista“, dodao je.

Prilikom uhićenja, kojem se nije opirala, policija je priopćila da je kod nje pronašla lažne talijanske osobne dokumente, kao i više komada vatrenog oružja, uključujući kalašnjikov, pištolj, streljivo, eksploziv, oko 240.000 eura u gotovini i nekoliko zlatnih poluga.

Oružani otpor protiv kapitalizma

Klette se sama obratila sudu tijekom završnih riječi sredinom svibnja, opravdavajući svoje postupke i ispričavajući se za eventualne traume koje su ljudi pretrpjeli tijekom pljački. Govorila je i o svom ranom aktivizmu protiv Vijetnamskog rata, kao i o tome kako se radikalizirala kada je zaključila da će nenasilni otpor kapitalizmu država uvijek slomiti.

Ipak, nije potvrdila da je doista bila članica RAF-a, već je rekla samo da je ta skupina „imala važnu ulogu u njezinu životu“. Inzistirala je da njemačka država i dalje zna vrlo malo o posljednjoj generaciji RAF-a „i nadam se da će tako i ostati“.

„Ne mislim da je uloga Klete u ukupnoj strukturi RAF-a bila posebno značajna“, rekao je Schindler. To je, kako navodi, zato što je, za razliku od prve dvije generacije RAF-a koje su izvršile više otmica i smatraju se odgovornima za više od 30 ubojstava, organizacija do sredine 1990-ih već bila znatno oslabljena. „Više nisu imali jasnu agendu, njihovi teroristički akti bili su mnogo manje sofisticirani, iako ne manje smrtonosni nego ranije. Izgubili su smjer.“

Nakon formalnog raspuštanja skupine 1998., preostali članovi su, prema Schindleru, jednostavno postali „obični kriminalci“ kako bi izbjegli pravdu. „Važno je razumjeti da ova skupina pojedinaca nikada nije imala što pridonijeti političkoj raspravi“, rekao je.

Ipak, Klette ima određenu potporu u krajnje lijevim krugovima u Njemačkoj. U berlinskoj četvrti u kojoj je živjela pojavili su se plakati, a tijekom suđenja u gradu su održavani i prosvjedi potpore.

Pred sudom sredinom svibnja Klette je svoje postupke stavila u kontekst današnjih prosvjeda protiv militarizacije, smanjenja socijalnih davanja i izraelskih vojnih akcija u Gazi. „Možemo biti istinski slobodni samo kada su svi slobodni“, rekla je. Velika skupina pristaša tada je, prema navodima, ustala i zapljeskala optuženici, podigavši transparent „Sloboda za Danielu Klette“, koji su sudski službenici ubrzo uklonili.

Politički obojeno suđenje

„Ne postoje dokazi da je naša klijentica izravno sudjelovala u bilo kojem od kaznenih djela“, rekao je odvjetnik Theune za DW ranije u svibnju. „Činjenica da je u svom stanu imala te stvari pokazuje da je na neki način bila povezana s tim, da je poznavala ljude koji su to učinili, ali nema dokaza da je i sama bila tamo.“

Theune je također rekao da je proces politiziran od strane države, iako se u suštini radi o slučaju oružane pljačke. „Slike iz sudnice trebaju simbolizirati da je riječ o iznimno opasnoj osobi“, rekao je. „Novac nije problem: na svakom ročištu bilo je na desetke maskiranih policajaca s automatskim oružjem, cijeli prostor suđenja okružen je bodljikavom žicom, a cijeli jedan objekt iznajmljen je samo za nju za nekoliko milijuna eura.“

Theune je također naveo da tužiteljstvo u „normalnom postupku“ nikada ne bi tražilo maksimalnu kaznu od 15 godina zatvora.

Odvjetnici Daniele Klette planiraju zatražiti od saveznog suda da u potpunosti odbaci nove optužbe zbog nedostatka dokaza. One se odnose na tri napada iz ranih 1990-ih — neuspjeli bombaški napad na zgradu Deutsche Banke u Eschbornu, oko 60 ispaljenih hitaca na veleposlanstvo SAD-a u Bonnu i bombaški napad na zatvor 1993., koji se pokazao kao posljednji teroristički akt RAF-a. DNK Klete pronađen je na mjestu sva tri napada.

„Ostale optužbe odnose se na tri političke akcije s početka devedesetih, gdje su dokazi protiv naše klijentice još slabiji“, rekao je Tojne. „Ne postoji nijedna osoba koja tvrdi da je ona u tome sudjelovala; postoje samo vrlo složeni tragovi miješanog DNK-a, gdje je vrlo malo dokaza da upravo naša klijentica stoji iza njih.“