Tmurno je jutro u studenom u Berlinu. Lokalne vijesti na radiju donose informaciju o pretresima stanova u različitim krajevima grada. Nekoliko sati kasnije jasno je o čemu se radi: policija je u 14 njemačkih pokrajina provela akciju u vezi s takozvanim „objavama mržnje" na internetu. Zakucali su na vrata onima za koje pretpostavljaju da su autori.

Tako je jedan pedesetdevetogodišnjak iz Berlina na društvenoj mreži VK, koja je ruska kopija Facebooka, objavio tekst pun antisemitskih iskaza i napada na „Židove i sotoniste". Kako je priopćila berlinska policija, njegov laptop je zaplijenjen. U priopćenju se još navodi da je taj čovjek legalno posjedovao oružje.

To je bila rutinska intervencija. Ukupno je provedena 91 akcija na području Njemačke, a ta u Berlinu ni u kojem slučaju nije jedina u kojoj se radi o mržnji prema Židovima.

Vlada donijela ključni dokument

Istog dana njemačka savezna vlada usvojila je „Nacionalnu strategiju protiv antisemitizma i za židovski život". Radi se o planu za energičnije suzbijanje mržnje prema Židovima. To je prvi dokument te vrste. Vladin povjerenik za pitanja antisemitizma Felix Klein, poslije sjednice je ocijenio: „To je ključni korak."

Već godinama policijski statističari bilježe porast kaznenih djela s antisemitskom pozadinom i odgovarajućih sudskih procesa. Broj „postova mržnje" je „odavno eksplodirao". Tijekom 2021. godine registrirano je 3.027 antisemitskih kaznenih djela, 700 više nego 2020. I ove jeseni su se događali napadi na židovske ustanove, na primjer, na rabinovu kuću kod Stare sinagoge u Essenu ispaljeni su hici iz vatrenog oružja.

Klein je od 2018. „povjerenik Savezne vlade za židovski život u Njemačkoj i za borbu protiv antisemitizma". On je dvije godine sa svojim timom pripremao taj dokument. Kaže da mu je važan i format tog akta („kratak i kompaktan"). Ocrtane su perspektive za djelovanje kompletnog društva i pristup kojim bi trebalo židovski život u njemačkoj svakodnevnici učini vidljivim. Klein izričito ukazuje na antisemitizam koji se odnosi na Izrael i koji se pokazuje u akademskom i intelektualnom miljeu.

„Senzibilizirati i trenere"

Dokument ukazuje na značenje obrazovanja za sprječavanje mržnje prema Židovima kao i na značenje kulture pamćenja kao i izražene povijesne svijesti. Borba protiv antisemitizma zadaća je čitavog društva, a ne samo države i pokrajina. Zato se tekst dokumenta odnosi i na aktere kao što su sportski klubovi, čiji bi treneri morali biti senzibilizirani za tu temu. Dokument od 48 stranica ne poziva samo na angažman i akciju, već navodi i primjere najbolje prakse.

Tim akcijskim planom njemačka vlada upravo na vrijeme provodi odluke Europske komisije koja je zatražila od zemalja-članica da do kraja ove godine donesu nacionalne strategije. Katharina von Schnurbein, povjerenica Europske unije za židovski život i suzbijanje antisemitizma, rekla je na predstavljanju akcijskog plana da je Njemačka sedma zemlja koja je usvojila takav plan. Ostalih 12 zemalja namjeravaju to učiniti do kraja godine ili u prvoj polovici iduće godine.

I za Schnurbein je usvojeni dokument izuzetno važan, čak mu pripisuje povijesni karakter. Ona je naglasila da ne smiju postojati skrovišta za antisemitizam, a zbog povijesne odgovornosti Njemačka u tome ima ključnu ulogu. Schnurbein je dodala da dokument ima potencijal da razvije širok utjecaj koji je potreban, jer je slobodan razvoj židovskog života „mjerilo demokracije".

„Više saznati o židovskom životu"

I Schnurbein i Klein ocjenjuju da je bitno da se prilikom objašnjavanja dokumenta prijeđe s općeg birokratskog jezika na konkretnu razinu. Schnurbein je navela pozitivan primjer inicijative koju je pokrenula židovska strana – da se tematska godina o židovskom životu, koja je do ljeta 2022. bila organizirana u Njemačkoj, proširi i na europsku razinu. Ona kaže da je prije dva tjedna razgovarala o tome s 200 komunalnih predstavnika iz različitih europskih zemalja i naglašava značenje rada na lokalnoj razini.

Felix Klein ukazuje da je tijekom tematske godine došao do spoznaje da su ljudi „zainteresirani doznati više o židovskom životu". On navodi da su židovske zajednice spremne otvoriti se i odgovarati na pitanja zainteresiranih ljudi. Klein dodaje da nije siguran je li tako nešto bilo moguće čak ni prije 20 godina. Što se više židovski život u Njemačkoj shvaća kao normalan, to je manja opasnost da ga netko napadne.

Opasnost na mreži

I Klein i Schnurbein stalno se vraćaju na antisemitizam na društvenim mrežama. „Internet je glavna vrata za prodor antisemitizma u naše dnevne sobe", kaže Schnurbein. I Klein se žali na sve veću mržnju i huškanje na internetu i dodaje da su porasli izazovi tijekom pandemije.

To pokazuju i policijske akcije širom zemlje. Predsjednik Središnjeg vijeća Židova u Njemačkoj Josef Schuster, u intervjuu za Frankfurter Allgemeine Zeitung je dan prije tih akcija rekao da se presude počiniteljima antisemitskih kaznenih djela „previše često ublažavaju zbog teškog djetinjstva ili problematičnih okolnosti“. On smatra da se time njihova nedjela relativiziraju.