Što država može, a što treba financirati? U Bundestagu se trenutačno raspravlja o proračunu za 2026. godinu. O prijedlogu proračuna ministra financija i vicekancelara, socijaldemokrata Larsa Klingbeila, raspravljat će se oko dva mjeseca, a krajem studenoga zastupnici bi ga trebali usvojiti. Već sada je jasno da rasprave neće biti lake. Mnoge će državne institucije morati funkcionirati sa znatno smanjenim proračunima, jer porezni prihodi ni izdaleka nisu dovoljni da pokriju rashode države.

Bageri bi trebali brzo krenuti s radom

Klingbeil je na početku proračunskih rasprava govorio o teškim vremenima i najavio „hrabre i djelomično nepopularne odluke“. No, u njemačkom Ministarstvu prometa nije se očekivalo da će proračunske uštede pogoditi i njih. Obnova dotrajale infrastrukture ima apsolutni prioritet. Vlada je upravo usvojila poseban fond za infrastrukturu i zaštitu klime vrijedan 500 milijardi eura, financiran novim zaduživanjem. „Naša zemlja je previše štedjela na pogrešnim mjestima. Želimo da bageri brzo krenu“, poručuje ministar financija Klingbeil.

Ministar prometa Patrick Schnieder iz Demokršćanske unije očekivao je da će njegovo ministarstvo značajno profitirati od tog fonda. Prometnice – dakle ceste, pruge i mostovi – spadaju u infrastrukturu, a stanje u Njemačkoj je loše.

Dotrajale prometnice: kad beton i tračnice popuste

Autoceste u Njemačkoj protežu se na oko 13.200 kilometara. Prema podacima Saveznog ministarstva prometa, polovica njih ima oštećenja. Ako se dodaju i savezne ceste, smatra se da je sanacija potrebna za oko 25.000 kilometara. Još je ozbiljnija situacija s mostovima na autocestama – oko 5.000 mostova hitno mora biti sanirano ili ponovno izgrađeno. Željeznička mreža Deutsche Bahna toliko je dotrajala da tek svaki drugi vlak stiže na vrijeme.

Za tekuću proračunsku godinu Klingbeil je ministarstvu prometa iz fonda dodijelio gotovo 12 milijardi eura. U 2026. trebalo bi biti izdvojeno čak 21 milijarda. Međutim, ministar Schnieder sigurno nije očekivao da će Klingbeil istodobno smanjiti osnovni proračun ministarstva prometa za 10 milijardi – na ukupno 28 milijardi eura.

Iako Klingbeil tvrdi da se time ne „krpaju rupe“ u proračunu, oporba oštro kritizira taj potez. Vlada je, naime, obećala da će se iz fonda izdvajati sredstva isključivo za dodatna ulaganja.

Zabrana gradnje unatoč postojećim planovima

Ministar prometa ogorčen je – ne samo zbog smanjenog proračuna, nego i zato što mu je dodatno ograničena mogućnost ulaganja. Iz posebnog fonda mogu se financirati samo sanacije mostova koji se ne mogu popraviti – ali ne i nove ili proširene autoceste. Za to se koristi osnovni proračun. Ali, kako kaže Schnieder, njegov sada smanjeni proračun više za to nije dovoljan. „Nedostaje nam oko 15 milijardi eura za razdoblje od 2026. do 2029. godine“, rekao je Schnieder u intervjuu za Frankfurter Allgemeine Zeitung (FAZ).

Zbog toga bi 74 projekta izgradnje i proširenja autocesta te 99 projekata na saveznim cestama – iako su već planirani – morali biti obustavljeni i odgođeni. Uglavnom se radi o spajanju postojećih autocesta i izgradnji obilaznica.

Ministar prometa vrši pritisak na Bundestag

Proračunski odbor Bundestaga zatražio je od ministarstva prometa popis svih pogođenih dionica. Schnieder je taj popis dostavio – zajedno s informacijama u kojim se izbornim okruzima nalaze. Tako svaki zastupnik odmah može vidjeti što proračunski manjak znači za njega, njegove birače i građane na terenu. Jasno je da ministar želi izvršiti pritisak. „Još ima prostora za korekcije u aktualnim proračunskim pregovorima“, rekao je. „Bilo bi dobro da dobijemo više sredstava za izgradnju i proširenje.“

Ali ministar financija Klingbeil to odbija. U jednom hladno sročenom pismu, on je podsjetio Schnieder da se vlada zajedno dogovorila oko plana ulaganja u promet. I Schnieder je prihvatio taj okvir. Nijedno drugo područje ne dobiva više investicija od prometnog sektora – do 2029. predviđeno je ukupno 166 milijardi eura. Klingbeil poručuje: Schneider mora postaviti prioritete i sredstva koristiti učinkovitije.

Pokrajine i zastupnici su ogorčeni

U regijama pogođenima obustavom gradnje ogorčenost je velika. Savezne pokrajine zahtijevaju da država financira već planirane projekte. To isto zahtijeva i demokršćanski zastupnički klub. „Građanima se ne može objasniti da autoceste spremne za izgradnju neće biti financirane, iako se država zadužuje za 500 milijardi eura“, rekao je šef kluba Steffen Bilger.

Na jednoj stranačkoj sjednici, kancelar i predsjednik Kršćansko-demokratske unije (CDU) Friedrich Merz obećao je: „Učinit ćemo sve da omogućimo što veći broj novih infrastrukturnih projekata.“ Dodao je da će o tome razgovarati s koalicijskim partnerima iz SPD-a.

Ključna riječ je – fleksibilnost. „Struktura posebnog fonda trenutačno još ne dopušta da se u potpunosti iskoristi njegov potencijal“, rekao je Schneider na početku proračunske rasprave u Bundestagu. „U parlamentarnom postupku zajednički ćemo tražiti rješenja i veću fleksibilnost kod prometnih ulaganja.“ Dodao je da su za sada sanacija i održavanje prioritet. „U idućim proračunima morat ćemo se ponovno fokusirati i na intenzivniju izgradnju novih cesta i željezničkih pravaca.“

Iz redova socijaldemokrata dolaze različiti signali. Šef njihove zastupničke grupe Dirk Wiese kaže da princip „prednost održavanja nad novom gradnjom“ ne znači da se već planirani projekti neće realizirati. Ali i ministar prometa mora postaviti prioritete.

Savezni revizorski sud kritizira vladu

Može se očekivati da rasprava o novim autocestama neće biti jedina kontroverza tijekom proračunskih pregovora. Savezni revizorski sud, koji nadzire kako se troši državni novac, zahtijeva od vlade veće mjere štednje. U izvješću o proračunu za 2026. stoji da država živi iznad svojih mogućnosti. Tko planira da gotovo trećinu investicija financira novim zaduženjima, daleko je od stabilnih javnih financija. Postoji opasnost od dužničke spirale.

Kancelar Merz u međuvremenu je iznio novi prijedlog: „Javna ulaganja ne mogu sama pokriti ono što je Njemačkoj potrebno i ne mogu nadoknaditi sve ono što smo propustili posljednjih godina.“ Merz je naveo da postoji veliko zanimanje privatnih investitora da ulažu u njemačku infrastrukturu. „Zato su mogući i zajednički projekti javnog i privatnog sektora. Planiramo da zajedno s Ministarstvom prometa u većoj mjeri pokrenemo javno-privatna partnerstva“, rekao je njemački kancelar.