1. Idi na sadržaj
  2. Idi na glavnu navigaciju
  3. Idi na ostale ponude DW-a

Njemačke kamere i špijuniranje iranskih građana

8. kolovoza 2023

Kako bi kontrolirao nose li žene maramu na propisani način iranski režim koristi nadzorne sustave, među kojima i one Boschove. No ova tvrtka poriče da se njeni uređaji mogu koristiti za biometrijsko prepoznavanje lica.

U Teheranu se nadzorne kamere nalaze posvuda
U Teheranu se nadzorne kamere nalaze posvudaFoto: Markus Brunner/imageBROKER/picture alliance

U lipnju prošle godine je jedna hakerska grupa, prema vlastitom priznanju, hakirala više od 5.000 javnih nadzornih kamera na području Teherana. Hakeri su na društvenim mrežama objavili snimke te akcije. Na njima se može prepoznati softverski interface tvrtke Bosch, koji se očigledno koristi za upravljanje kamerama za nadzor prometnica u Teheranu. Koriste li se kamere koje je proizveo Bosch za praćenje i kažnjavanje Iranki i Iranaca?

Sudeći prema nedavno objavljenoj studiji organizacije za ljudska prava Amnesty International, nadzorni sustavi za promet u toj zemlji se posebno koriste za kontrolu obveznog nošenja tradicionalne marame kod žena. Iranke su odvjetnicu za ljudska prava Rahiu Bahreini i njen tim obavijestile da su obavijest o počinjenom prekršaju dobile kratko nakon što su prošle preko nekog raskršća ili izašle iz automobila. One su, kako su rekle, na taj način obaviještene da je kamera zabilježila da nisu stavile maramu kako treba.

"Vlasti su proširile postojeći sustav nadzora tehnologijom za prepoznavanje lica. Žene koje su identificirane bez marame na glavi moraju računati s ​​pravnim postupkom", rekla je Bahreini u intervjuu za ARD-ovu emisiju Weltspiegel. Nakon što dobiju obavijest o kazni putem SMS-a, mnoge žene moraju svoj automobil predati vlastima na nekoliko tjedana, a nakon toga često slijede zabrana napuštanja zemlje i novčana kazna.

Pojedine hrabre Iranke na ulicama Teherana ne nose marameFoto: Fatemeh Bahrami/AA/picture alliance

Nadzor pomoću europske tehnologije?

Nakon nekoliko tjedana bezuspješnih pokušaja skupina oporbenjaka pristala je na intervju s novinarima njemačkog javnog servisa SWR, pod uvjetom da ostanu anonimni. Članovi grupe su novinarima rekli da se na iranskim prometnicama koriste kamere tvrtki iz Nizozemske, Švedske i Njemačke. Mreža nadzornih kamera u Iranu je izuzetno gusta. Karta centra Teherana koju su napravili aktivisti i koja je dostupna SWR-u očito pokazuje da su kamere postavljene na gotovo svakom uglu ulice. Najčešće se koriste kamere kineske kompanije Tiandy. Aktivisti su, kako ističu, uvijek iznova nailazili i na kamere njemačke tvrtke Bosch koje se koriste za nadzor prometa.

Iz Boscha su na novinarski upit potvrdili da je model kamere koji se vidi na video snimkama hakera od 2016. do 2018. godine isporučen Iranu u malom broju. Ali Bosch, kako je priopćeno, nije bio direktno uključen u projekt nadzora prometa, kao i da je pomoću tih kamera moguće takozvano inteligentno praćenje.

Aktivisti s kojima je razgovarao tim SWR-a su rekli da s takvom tehnikom praćenja režim može znati okupljaju li se ljudi na demonstracijama. "Kada se na snimci istovremeno pojavi više od pet ili deset osoba, u najbližu policijsku postaju se šalje alarm i potom se pojavljuju snage sigurnosti. Režim već koristi ovu tehnologiju", kažu.

Nadzorne kamere u TeheranuFoto: Fatemeh Bahrami/AA/picture alliance

Bosch suorganizator obuke na teheranskom sveučilištu

SWR je u posjedu dokumenta u kojem stoji kako su još 2017. godine Bosch Security i iranski prodajni partner organizirali tečaj obuke na Sveučilištu Khatam u Teheranu. Tema je, između ostalog, bila "prepoznavanje lica", odnosno "identificiranje lica" i inteligentno praćenje objekata. Prema podacima iz tog dokumenta, obuku je vodio jedan od Boschovih menadžera prodaje za Bliski istok.

Na upit SWR-a Bosch je potvrdio da je Iranu isporučio ukupno oko 8.000 sigurnosnih kamera između 2016. i 2018. godine. Istovremeno, iz tvrtke ističu da se njihove kamere ne mogu koristiti za potpuno automatsko prepoznavanje lica jer softver za biometrijsko prepoznavanje lica nije unaprijed instaliran na kamerama. U pismu iz Boscha se dalje kaže: "Nijedan zaposlenik Boscha nikada nije vodio obuku za prepoznavanje lica na Sveučilištu Khatam." Međutim, kompanija ističe da se sve fotografije ili video snimke napravljene kamerom uživo ili naknadno mogu valorizirati pomoću softvera za prepoznavanje lica baziranog na serveru.

Aktivisti kažu da je takav softver za video analizu u Iran isporučila danska sigurnosna firma Milestone Systems. Na upit SWR-a iz te tvrtke je potvrđeno da su se njena softverska rješenja u Islamskoj Republici prodavala do 2019. godine. Između ostalog, softver za upravljanje videom XProtect, otvorena platforma koja se može koristiti u različite svrhe. Na internetskoj stranici danske kompanije stoji i da se XProtect može koristiti i za uspoređivanje ljudskih lica. Softver te tvrtke može se kombinirati s nadzornim kamerama različitih proizvođača - uključujući i Boschove kamere.

U Iranu je ponovo aktivna tzv. moralna policijaFoto: Majid Asgaripour/WANA/REUTERS

Bez kršenja sankcija

U odgovorima na pitanja SWR-ovog tima iz Boscha je pismeno priopćeno da tvrtka nije imala utjecaja na to kako će se kamere koristiti, jer ih nikada nije isporučivala krajnjim kupcima u Iranu. Bosch je, kako je još stajalo u odgovoru, od 2019. godine prekinuo sve poslovne odnose s tom državom i prilikom prodaje kamera se pridržavao važećih propisa za izvoz. Ipak, Bahreini iz Amnesty Internationala smatra da tvrtke poput Boscha snose odgovornost: "Firme su obvezne ispuniti svoju dužnost i osigurati da se tehnologije koje prodaju ne koriste za kršenje ljudskih prava."

Žene u Iranu se i dalje ugnjetavaju i proganjaju vjerojatno i uz pomoć inteligentne tehnologije. U iranskom parlamentu, kojim dominiraju tvrdolinijaši, trenutno je nacrt zakona pod nazivom: "Marama - i zakon o nevinosti". U njemu se predviđaju još oštrije kazne nego ranije.

Shima Ghousheh radi kao odvjetnica u Teheranu, a njena uža specijalnost su prava žena. Ona je jedna od rijetkih ljudi koji su spremni otvoreno govoriti o planovima vlade. Ona je za ARD-ov Weltspiegel izjavila da bi, prema tom novom nacrtu, žene mogle biti dodatno optužene i tada bi im čak moglo prijetiti pogubljenje ako ne nose maramu. Nacrt zakona, prema njenim riječima, ide i korak dalje: "Svaki građanin može fotografirati i snimati žene koje krše propise i to poslati direktno nadležnim organima – snimke bi onda trebale biti korištene kao dokazni materijal na sudu."

Tada bi bile dozvoljene svi video snimke, uključujući i one sa sigurnosnih kamera, što do sada službeno nije bilo dopušteno. Ako žene u Iranu zbog toga u budućnosti budu osuđivane, to bi se moglo događati i uz pomoć tehnologije "Made in Germany".

ARD/SWR/fb/kw/ns

Pratite nas i na Facebooku, preko X-a, na Youtubeu, kao i na Instagramu

Preskoči sljedeće područje Više o ovoj temi