U Njemačkoj će zarada novca u prostituciji ubuduće biti kompliciranija. Kako prostitutke, tako i javne kuće bi trebale biti jače kontrolirane. To predviđa novi Zakon za reguliranje prostitucije kao samostalne djelatnosti i zakon za zaštitu osoba koje se bave prostitucijom (ProstSchG), koji je 1. srpnja stupio na snagu.

„Ovdje je teže otvoriti kiosk u kojem će se prodavati prženi krumpir, nego javnu kuću", rekla je bivša njemačka ministrica obitelji Manuela Schwesig kada je prije godinu dana predstavila nacrt ovog zakona u njemačkom Bundestagu. Mnoge prostitutke u Njemačkoj rade u nehumanim uvjetima, dok u biti nitko ne kontrolira te uvjete u kojima one rade.

Strah od obaveznog prijavljivanja

Prema novom zakonu, prostitutke su dužne ubuduće biti prijavljene i savjetovati se u javnim zdravstvenim ustanovama. Javne kuće će trebati dozvolu koju će moći dobiti samo ako budu ispunjavale minimalne higijenske, prostorne i zdravstvene standarde. Zabranjeni su i „flatrate"-bordeli, kao i rape-gang-bang zabave, na kojima se događaju grupni seksualni odnosi u kojima jedna žena mora istovremeno pružati seksualne usluge većem broju muškaraca. Također je zabranjen i seksualni odnos bez prezervativa. Pored toga korisnici usluga bi trebali biti kažnjeni ako svjesno prime usluge prostitutke koja je prisiljena na prostituciju.

Međutim, najviše je raširen strah od obveze prijavljivanja. „Tu se širi panika", kaže Silvia Vorhauer iz dortmundske Ponoćne misije, koja pruža savjetovanje za osobe koje žele izaći iz prostitucije. Mnoge žene se plaše ove promjene. Njihov argument je: „Ne mogu se prijaviti i s takvom karticom hodati okolo. Onda ću morati prestati."

Nazad u ilegalnost?

Ova savjetnica obaveznu prijavu vidi kao apsolutno nepotrebnu. „Zašto se prostitutke ne bi mogle prijavljivati u Uredu za financije? Prijava u Ordnungsamtu vodi stigmatizaciji i kriminalizaciji žena", smatra Silvia Vorhauer. To može biti opasno, jer se prostitucija tako može gurnuti u ilegalnost.

Ipak, nije sve loše u vezi novog zakona, kaže Vorhauer. Obveza korištenja prezervativa na primjer će u Dortmundu biti zagovarana u svim javnim kućama. „Mislim da i obveza dozvole za obrt u prostituciji uopće nije loša", dodaje ona.

Seksualne radnice će se žaliti

Međutim, organizacije kao što su njemačko savezno Udruženje seksualnih usluga (BSD) i Hydra, te humanitarne organizacije koje savjetuju žrtve prisilne prostitucije, kao što su Solwodi i Sisters, smatraju da je zakon vrlo loš.

Solwodi i Sisters obavezno prijavljivanje prostitutki smatraju „opasnim za pravo na zaštitu privatnih podataka" i žele podnijeti ustavne žalbe protiv zakona, a misle i da mjere za zaštitu žrtava trgovine ljudima i prisilne prostitucije nisu dovoljne.

„Prostitucija nije usluga, to je nasilje", objašnjava osnivačica ove udruge Lea Ackermann. „Predloženi zakonski propisi kao što je obveza prijavljivanja za žene, obveza korištenja prezervativa ili porezi za vlasnike javnih kuća samo će stvoriti birokratsko čudovište", predviđa ona.

Nije nemoralno, nije normalno

Koje žene iz ovoga kruga uopće trebaju zaštitu? Ako da, onda koje mjere zaštite kome mogu pomoći? Ni nakon izglasavanja ovog zakona o tomu nije uspostavljen nikakav konsenzus – ni u ovim društvenim sredinama, niti u profesionalnim udruženjima ili savjetovalištima, ali niti u humanitarnim organizacijama za borbu protiv trgovine ljudima.

Samo je jedno jasno: emancipacija „seksualnih radnica" je izostala. Kada je 2002. godine revolucionarni Zakon za regulaciju pravnih odnosa osoba koje se bave prostitucijom stupio na snagu, na to se gledalo kao na prekretnicu u borbi za prava prostitutki. Nemoralnost je ukinuta, prostitutke su se mogle zaposliti, potraživati svoj honorar i plaćati svoje mirovinske doprinose.

Ipak, prostitutke nisu iskoristile svoja nova prava. Samo jedan posto „seksualnih radnica" su potpisale ugovor o zapošljavanju. U istraživanju Instituta za ženske studije Evangeličkog sveučilišta Freiburg došlo se do podataka da velika većina žena prostituciju ne navodi kao svoju profesiju pri zdravstvenim i mirovinskim osiguranjima.

Berlin sada novim zakonom želi ispraviti pogrešne percepcije koje su nastale nacrtom iz 2002. godine. Hoće li u tome uspjeti? Prostitucija, tržište vrijedno milijarde, koje u Njemačkoj ima između 200.000 i 500.000 korisnika, poznata je kao izuzetno fleksibilno tržište.