Njemački kancelar Friedrich Merz najavio je u srijedu (14.5.) pooštravanje politike azila, uključujući odbijanje tražitelja azila na njemačkim granicama i ograničavanje prava na spajanje obitelji za određene skupine izbjeglica.

Drege: Samovolja u azilantskoj politici

Čelnica zastupničkog kluba Zelenih, Katharina Drege, optužila ga je za samovolju u vezi s politikom azila unutar EU. „Zapravo, to je napuštanje europske suradnje u azilantskoj politici.“ Suštinski, to je politika „koja poručuje: Njemačka će sama, a ostali neka se snađu.“

Najveća oporbena frakcija, AfD, također je oštro kritizirala Merza. Predsjednica stranke Alice Weidel nazvala je migracijsku politiku nove vlade nedostatnom i neučinkovitom. Pojačane granične kontrole moraju se „besprijekorno i trajno“ provoditi, rekla je. „Nelegalna imigracija u Njemačku i u njemački socijalni sustav mora biti svedena na nulu.“

Weidel: Kancelar drugog izbora

Weidel je optužila Merza da ne može ispuniti svoja predizborna obećanja o povećanom broju deportacija jer je u koaliciji sa SPD-om i podložan je „dogmi antidemokratskog vatrenog zida“ prema AfD-u.

Dalje je rekla: „Slabost i nestabilnost signali su koji proizlaze iz vašeg povijesnog krivog starta, gospodine Merz. Vi ste kancelar drugog izbora. I tog pečata se više nećete osloboditi.“ (Merz je izabran tek u drugom glasanju 6. svibnja, op. a.)

Ukrajina

Savezni kancelar obećao je da će Ukrajina i dalje imati snažnu potporu i od nove crveno-crne savezne vlade. „Pritom je jasno: mi nismo strana u ratu i to nećemo ni postati“, uvjeravao je čelnik CDU-a u svojoj prvoj vladinoj izjavi u Bundestagu.

„Ali nismo ni nezainteresirana treća strana, niti neutralni posrednici između sukobljenih strana.“ Ne smije biti nikakve sumnje u to da Njemačka bez ikakvih ograda stoji uz Ukrajince, rekao je Merz.

Također je u svojoj vladinoj izjavi naglasio da je otputovao u Kijev zajedno s francuskim predsjednikom te poljskim i britanskim premijerom. Tamo su ultimativno pozvali Kremlj da na 30 dana položi oružje kako bi se stvorio prostor za pregovore.

Bilo je govora i o novim sankcijama Rusiji, no to, čini se, nije ostavilo poseban dojam na Kremlj koji nastavlja s napadima na Ukrajinu.

Bundeswehr

Najavio je kako želi da njemačka vojska Bundeswehr postane „konvencionalno najjača vojska Europe“. „Moramo biti u stanju obraniti se – kako ne bismo morali voditi obrambeni rat“, rekao je. Zato je jačanje Bundeswehra za njegovu vladu „na prvom mjestu“.

Gospodarstvo: Oprezni optimizam

Kad je riječ o gospodarstvu, gospodarske udruge pozdravile su Merzove planove – on je pozvao na borbu protiv recesije i ekonomske slabosti. Rekao je da je moguće da Njemačka vlastitim snagama iziđe iz stagnacije.

Predsjednik Njemačke industrijske i trgovinske komore (DIHK), Peter Adrian, rekao je: „Mnoge od najavljenih mjera nisu samo ispravne – one su odavno bile potrebne.“ Smanjenje birokracije, brže izdavanje dozvola, niži troškovi energije, dodatne olakšice i ulaganja u infrastrukturu – to su već dugo zahtjevi gospodarstva. Također, treba otvoreno razgovarati o novim modelima duljeg radnog vijeka.

Udruga bavarskog gospodarstva e. V. (vbw) smatra da je Friedrich Merz jasno dao do znanja da je jačanje gospodarstva u fokusu njegova mandata. „Ovim jasnim fokusom daje povjerenje Njemačkoj kao poslovnoj lokaciji“, rekao je glavni direktor vbw-a Bertram Brosardt.

I Njemački savez srednjih poduzeća (DMB) pozdravio je Merzov govor: „Gospodarstvu su potrebne perspektive, a smjernice kancelara daju nadu za trajno rasterećenje kada je riječ o birokraciji, oporezivanju poduzeća i troškovima energije“, rekao je predsjednik DMB-a Mark Tenbig.

Ljevica: „Politika socijalne hladnoće“

Zastupnički klub Ljevice optužio je Merza i njegovu vladu za „politiku socijalne hladnoće“. Kancelar „šuti o socijalnoj krizi u ovoj zemlji“, rekao je predsjednik kluba Sören Pellmann u Bundestagu. Građani Njemačke žele „vladu koja se bavi stvarnim problemima ljudi".

To uključuje i „pravo na dostojanstven život u starosti“, rekao je Pellmann ukazujući na to da CDU/CSU i SPD planiraju stabilizirati razinu mirovine na 48 posto samo do 2031. godine, a da nisu objasnili kako će to financirati. Zahtijevao je povećanje razine mirovine na 53 posto i uvođenje solidarne minimalne mirovine od 1.400 eura.

Također, Pellmann je zatražio program socijalne stanogradnje – što bi, prema njegovim riječima, učinilo stanovanje pristupačnijim i potaknulo gospodarstvo.