Situacija između Europske unije i SAD-a postala je krajnje ozbiljna. Nakon prijetnji američkog predsjednika Donalda Trumpa uvođenjem visokih carina ako bi Europljani stali na put kupnji Grenlanda (ili njegovim planovima da otok vojno zauzme), Njemačka i druge države Europske unije sada razmatraju oštre protumjere. U Parizu, Londonu i Berlinu se tijekom ovog vikenda govorilo o ucjeni, te o tome da Europa sada mora biti odlučna, složna i da mora odgovoriti Trumpu. Već i po samom tonu mnoge europske i njemačke reakcije bile su drukčije nego donedavno.

Trump prijeti Njemačkoj i još sedam zemalja EU-a i NATO-a dodatnim carinama od deset posto već od veljače, a od lipnja čak 25 posto, jer su te zemlje poslale vojnike u izviđačku misiju na Grenland. Misiju, koju je Bundeswehr u međuvremenu već okončao.

Na te najave Berlin je tijekom vikenda, kao i mnogo puta ranije, reagirao prilično suzdržano. Savezni kancelar Friedrich Merz (CDU) informirao je vladu, ali bez iznošenja detalja u javnost.

Wadephul ne smatra da je NATO ugrožen

Na prvom programu njemačke televizije ARD oglasio se potom ministar vanjskih poslova Johann Wadephul (također CDU). Na iznenađenje mnogih, izjavio je: „Ne postoji nikakva sumnja da Sjedinjene Američke Države u potpunosti stoje uz savez, uz NATO, kao i uz obranu Europe.” Ova izjava je tim značajnija jer se Trumpove prijetnje, uključujući i moguću uporabu vojne sile, odnose upravo na NATO saveznicu Dansku, u čijem se sastavu nalazi Grenland.

Ipak, Wadephul je dodao: „Europa je politički i ekonomski mnogo snažnija nego što su mnogi dosad mislili. I to sada treba i pokazati.” Kako konkretno, ministar vanjskih poslova nije precizirao.

Opasnost eskalacije

Nakon toga, njemačka vlada naišla je na žestoke kritike Zelenih, stranke koja je sada u oporbi. Predsjednica njihove zastupničke skupine Katharina Dröge izjavila je u Berlinu da Trump otvoreno pokazuje kako za njega međunarodno pravo praktično ne postoji. „Naš je dojam da se u vladi, posebno stranka CDU, teško nosi sama sa sobom i još uvijek traži jasan kurs.”

Međutim, nakon što su iz drugih europskih prijestolnica već stigli znatno oštriji tonovi, i kancelar Merz se u ponedjeljak izrazio jasnije nego inače. Odlučno se usprotivio prijetnjama o povećanju carina. „One nose i rizik eskalacije. Carine se u pravilu naplaćuju i u zemlji u koju se roba uvozi. U ovom slučaju američki potrošači bi plaćali te carine, ali bi one, naravno, štetile i našem gospodarstvu, gospodarstvu Europljana, a posebno njemačkom gospodarstvu.”

Ipak, Merz je ponovno naglasio da Europa sada mora ostati prisebna i ne dodatno eskalirati spor sa SAD-om.

Solidarnost s Danskom i Grenlandom

Merz je još jednom istaknuo solidarnost s Dancima i stanovnicima Grenlanda koji su pod pritiskom. „Danska i stanovništvo Grenlanda mogu računati na našu solidarnost. Spremni smo podržati razgovore sa Sjedinjenim Američkim Državama. A temelji tih razgovora uvijek moraju biti načela suvereniteta i teritorijalnog integriteta.”

Najavio je da će pokušati razgovarati s Trumpom u srijedu na Svjetskom gospodarskom forumu u Davosu, u Švicarskoj. Tek na dodatno pitanje odgovorio je da ne želi carine, ali da će države EU-a, ako bude potrebno, posegnuti i za tim sredstvima.

Europa razmatra moguće protucarine prema SAD-u

Moguće su, primjerice, carine i s europske strane. Ovoga tjedna u Europskom parlamentu treba se glasati o carinskom sporazumu između EU-a i SAD-a, koji je dogovoren prije nekoliko mjeseci i koji bi Sjedinjenim Američkim Državama donio vrlo povoljne uvjete. Prema tom sporazumu američke carine od 15 posto primjenjivale bi se na većinu europskih proizvoda.

S druge strane, carine na američke industrijske proizvode trebale bi biti u potpunosti ukinute, a prepreke za uvoz određenih prehrambenih proizvoda uklonjene. Nakon najnovijih prijetnji iz Washingtona, usvajanje ovog sporazuma smatra se malo vjerojatnim.

Klingbeil: „Ne damo se ucjenjivati”

Ranije je i vicekancelar i ministar financija Lars Klingbeil (SPD) osjetno pooštrio ton prema američkom predsjedniku. U ponedjeljak je u Berlinu ugostio francuskog kolegu Rolanda Lescurea i nakon sastanka izjavio: „Njemačka i Francuska su suglasne. Ne damo se ucjenjivati.”

Bilo je jasno da Klingbeil aktualni spor oko Grenlanda vidi samo kao kap koja je prelila čašu. „Svjedočimo stalnom sukobljavanju koje predsjednik Trump traži. Kao Europljani moramo jasno poručiti: granica je dosegnuta.” To su novi tonovi u odnosima između Njemačke i SAD-a.

Berlin suzdržano reagira na američki „Odbor za mir”

Već u ponedjeljak prijepodne teme Trump i Grenland dominirale su velikim dijelom vladine konferencije za novinare u Berlinu. Glasnogovornik kancelara Merza, Stefan Kornelius, nastojao je ne dolijevati dodatno ulje na vatru. Suzdržano je komentirao i poziv američkog predsjednika Njemačkoj da sudjeluje u novom „Odboru za mir”, koji mnogi promatrači vide kao napad na Ujedinjene narode.

„Odbor za mir” je izvorno trebalo baviti se ponajprije okončanjem sukoba u Pojasu Gaze. Američka vlada najavila je da će Donald Trump osobno predsjedavati tim tijelom. Kao svojevrsna ulaznica za članstvo spominje se iznos od milijardu dolara za trogodišnji mandat. To bi se vijeće, kako se navodi, ubuduće trebalo baviti i mnogim drugim sukobima diljem svijeta.

Kornelius: „UN su okvir za globalno upravljanje krizama”

Kornelius se zahvalio na pozivu, ali nije rekao hoće li ga savezna vlada prihvatiti. Na pitanje jesu li time Ujedinjeni narodi ugroženi, odgovorio je: „Tu zabrinutost ne dijelim. Za njemačku vladu općenito vrijedi da su Ujedinjeni narodi središnji, multilateralni okvir za međunarodno upravljanje krizama i sukobima.”

Ujedinjeni narodi, dodao je glasnogovornik njemačke vlade, nisu savršeni, ali: „U ovim vremenima neviđenih globalnih kriza oni su važan instrument. Arhitektura UN-a temelji se na načelu suverene jednakosti.”

A to je načelo koje je u potpunoj suprotnosti s politikom koju Sjedinjene Američke Države trenutačno vode.