Mariana Bulaty  s Humboldtovog sveučilišta u Berlinu jedina je u ovoj ustanovi zadužena za prikupljanje sredstava za  stipendiranje studenata. Otkada su uvedene takozvane „njemačke stipendije“ (Deutschlandstipendium) ima pune ruke posla. Ova stipendija trebala bi studentima potpomoći s 300 eura mjesečno. Princip je sljedeći: 50 posto svote studenti primaju od države, pod uvjetom da je njihovo sveučilište pronašlo drugu polovicu novca kod privatnih sponzora. „U ljetnom semestru priskrbila sam novac za 18 stipendija kod privatnih „donatora“, a za zimski semestar već sam sakupila sredstva za 14“, rekla je Mariana.

Država i tvrtke potiču i domaće i strane studente

Već bi 2011. prema službenim planovima Annette Schavan, njemačke savezne ministrice obrazovanja, 10.000 studenata trebalo primiti ovu stipendiju. Ministričina izjava izaziva osmijeh na lice Mariane Bulaty, koja mukotrpno traga za sponzorima. Ako je suditi po službenim planovima ministarstva Mariana bi trebala trenutno raspolagati svotom novca mnogo većom nego što je ustvari ima.  Ministrica obrazovanja procjenjuje da će stipendiju uživati 160.000 studenata, što je osam posto od ukupnog broja svih studenata. No Mariana smatra da je ovaj plan preambiciozan. „To je čista utopija. Izračunala sam da bi u tom slučaju godišnje morala prikupiti četiri i pol milijuna eura, što je nemoguće.“

U pronalaženju sponzora posebno su uspješni fakulteti ekonomskih usmjerenja koji su po svojoj prirodi usko povezani s konkretnim tvrtkama. S druge strane, društvene znanosti, odnosno humanistički fakulteti, imaju poveći problema prilikom prikupljanja novca za stipendije. To je potvrdilo i novo istraživanje Sveučilišta Hildesheim koje je proveo Michael Beier. On je i sam zadužen za prikupljanje novca za potporu studentima te je po nalogu sveučilišta proveo anketu o uspješnosti novouvedenih njemačkih stipendija. Prilikom istraživanja u kojemu je sudjelovalo 160 fakulteta došao je do zaključka da više od polovice fakulteta uključenih u ovaj program ne poznaje ni cilj ni obveze dodjeljivanja stipendija. Nadalje, Beier smatra da bi trebalo povećati broj profesionalnih „skupljača stipendija“.

Dobar glas daleko se čuje

Problema je pregršt. Nedostaje organizatora, no prvenstveno nedostaje privatnih sponzora. Nije zanemariv ni utrošak vremena koje se posveti  studentima iz siromašnijih obitelji i strancima, ciljanoj skupini ovakvih državnih pothvata. Stipendije se dodjeljuju isključivo na temelju vlastitih postignuća i motivacije te je postupak potpuno neovisan o primanjima roditelja ili studenta. No pod postignućima se ne podrazumijevaju samo dobre ocjene. Bitan je angažmani i poduzetnost dotičnog studenta kao i način na koji je svladao prepreke na vlastitom „obrazovnom putu“. Primjerice, tko za vrijeme studija paralelno odgaja dijete ili je već prije unatoč određenim otežavajućim uvjetima završio studij, taj ima dobre šanse.

Ove činjenice pobudile su znatiželju kod sve većeg broja stranih studenata. Tako je svaka sedma prijava za stipendiju na Sveučilištu  Humboldt upućena iz inozemstva, a Mariana Bulaty smatra da će se broj zainteresirane strane mladeži stalno rasti. Dosadašnji kandidati dolaze iz Rusije, Kazahstana, Ukrajine, Turske, Mongolije i Koreje. Mnogi imaju već imaju diplomu prvostupnika u džepu te se žele u Berlinu upisati na postdiplomski ,takozvani master, studij.  „Njemačka stipendija odnosi se na sve, bez obzira na nacionalnu pripadnost“, rekla je Bulaty No, ovaj program ipak nije instrument za poticanje stranih studenata, već je zamišljen kao koncept koji bi ravnopravno potpomagao i strance i Nijemce. Bitno je naglasiti da se u izbornom postupku svi jednako tretiraju.

Nekoć se išlo zbog dobrih fakulteta, danas zbog dobrih stipendija

Stipendije pogoduju i tvrtkama i studentima. Poduzeća se nadaju novom, mladom i kvalitetnom kadru, dok studentima stipendija omogućava bezbrižniji život. No u narednom periodu potraga za pogodnim sponzorima, ključu uspjeha cijelog koncepta, ipak će ostati težak posao.

Autor: Richard Fuchs/ Lea Talijančić

Odg.ured: Željka Telišman