Dobra vijest za umirovljenike i radnike u Njemačkoj: i u idućoj godini će mirovine i plaće nastaviti rasti, i to osjetno. To tvrde vodeći gospodarski instituti u svojoj jesenskoj ekspertizi. Stanje na tržištu rada je i dalje vrlo povoljno. U rujnu je opao broj nezaposlenih osoba na najmanju razinu od ožujka 1991.

No, iza te blještave fasade, stvarno stanje i nije tako sjajno. Plaće rastu brže od produktivnosti. Za sada je taj razvoj još u podnošljivim okvirima, no na duži rok bi mogao imati neugodne posljedice. „Do sada je industrija relativno dobro podnosila činjenicu da su troškovi rada rasli brže od produktivnosti", kaže za DW Christoph Schröder, stručnjak za tržište rada i kolektivne ugovore u Institutu njemačkoga gospodarstva (IW) iz Kölna, inače bliskog poslodavcima.

Povoljni okvirni uvjeti

Niske cijene sirovina te niski tečaj eura, zbog kojeg je njemačka roba u inozemstvu jeftinija, do sada su uspijevali spriječiti negativne posljedice sve većih troškova rada. „Kad ta povoljna faza dođe kraju, onda nam prijeti opasnost da izgubimo na konkurentnosti, a time prijeti i gubitak radnih mjesta", kaže Schröder.

Kraju se naime bliži globalni investicijski boom. Pogotovo su zemlje u razvoju izdašno investirale u dugotrajne strojeve i postrojenja njemačkih proizvođača – pa i zbog relativno povoljne cijene. Da Njemačka nije članica europske monetarne unije, vlastita njemačka valuta bi vjerojatno bila skupa, a time bi poskupjela i izvezena roba.

Tržišni udjeli opadaju

Stručnjak IW-a Christoph Schröder istražio je vezu između izvozne bilance i razvoja troškova rada u Njemačkoj u usporedbi s drugim zemljama. On je siguran kad kaže da u pravilu tržišne udjele gubi ona zemlja u kojoj se jedinični troškovi rada razvijaju nepovoljnije nego u drugim zemljama. Njemačka statistika u tom pogledu se posljednjih godina pogoršala, tvrdi Schröder.

Ovaj se stručnjak pritom poziva na takozvani "Exportperformance" – pojam koji je etablirala Organizacija za ekonomsku suradnju i razvoj (OECD).

"Exportperformance"

Uz pomoć tog indeksa se „eliminiraju" strukturni efekti, koji mogu nastati primjerice kada neka zemlja iznimno puno izvozi u jednu ciljnu zemlju koja dinamično raste, na primjer u Kinu.

OECD za 2016. prognozira pad njemačkog „izvoznog performansa" za 1,6%. To bi u eurozoni bio najveći pad – nakon Grčke. Za 2017. OECD za Njemačku računa s dodatnim gubitkom tržišnih udjela, a istovremeno bi se stanje kod svih ostalih zemalja monetarne unije, s izuzetkom Finske i Estonije, trebalo popraviti.

Schröder smatra da postoji tijesna veza između lošijeg „Exportperformancea" i osjetnog rasta plaća – bez odgovarajućeg rasta produktivnosti. Veće plaće imaju također važnu ulogu u nacionalnoj ekonomiji, kaže naš sugovornik, zato što se tako potiče i konzum a time i gospodarski rast. „Ali ako se pretjera", upozorava Schröder, "gube se radna mjesta – naime u situaciji kada se troškove ne može podmiriti sredstvima koja treba zaraditi. A to na koncu konca ima puno jači efekt na konzum od većih plaća."

Poticanje istraživanja i razvoja

Schröder zahtijeva senzibiliziranje za razinu cijena i da se pazi na to da plaće ne „pobjegnu" baš previše produktivnosti. Njemačka bi, kaže on, morala i dalje forsirati inovacije kako bi i ubuduće bila tehnički lider: „Politika može pomoći na primjer poticanjem mjera istraživanja i razvoja, ili gradnjom infrastrukture i time pomoći poduzećima da proizvode jeftinije."