Frankfurter Allgemeine Zeitung (FAZ) tekst o „sarajevskim safarijima" počinje pitanjem: „Što stoji iza trideset godina stare priče?" Autor napominje da su „tada navodno imućni ljudi iz SAD-a, Kanade, Rusije i zapadne Europe tijekom opsade Sarajeva od 1992. do 1995. plaćali velike iznose da bi s brda iznad bosanskohercegovačke prijestolnice pucali na civile".

List piše da je prijava milanskog književnika Ezija Gavazzenija Državnom odvjetništvu ponovo iznijela u javnost priču o „ratnim turistima“. Autor Matthias Rüb naglašava da su ovu temu „međunarodni mediji od sredine devedesetih više puta obrađivali", te da je u Italiji ponovo „izazvala veliko medijsko zanimanje". Jer, „najmanje petero talijanskih državljana iz Milana, Torina i Trsta, tvrdi Gavazzeni, plaćalo je za vikend-izlete u Sarajevo između 80.000 i 100.000 eura da bi s brda pod srpskom kontrolom lovili djecu, žene i muškarce na sarajevskim ulicama".

U tekstu stoji da je Državno odvjetništvo pokrenulo istragu „zbog sumnje u višestruka ubojstva iz niskih pobuda". Također se navodi da uskoro slijedi saslušanje svjedoka među kojima je i „bivši agent bosanskohercegovačke tajne službe", kao i da je bivša gradonačelnica Sarajeva Benjamina Karić „spremna svjedočiti". FAZ piše da „Pokret pet zvjezdica traži pristup dokumentima iz arhiva talijanskih obavještajnih službi u vezi sa ‚sarajevskim safarijima‘".

Iz Trsta preko Beograda odlazili na Pale?

Autor podsjeća da je još 1995. list Corriere della Sera izvještavao o vikend-lovu na ljude. I da se Gavazzeni u intervjuu za list Repubblica "izričito pozvao na taj izvještaj, koji mu je, kako kaže, probudio zanimanje”. No, o tome je počeo istraživati tek godinama kasnije i to nakon dokumentarca "Sarajevo safari” slovenskog redatelja Mirana Zupaniča iz 2022. Ističe se da je film rađen u koprodukciji s medijskom kućom Al Jazeera Balkans (AJB) i premijerno prikazan na AJB Documentary Festivalu u Sarajevu u rujnu 2022. Ubrzo nakon toga "istragu je pokrenulo Tužiteljstvo BiH, međutim, do sada nije dala značajne rezultate”.

Autor se pita hoće li milanska istraga donijeti nešto novo. Piše kako "Gavazzeni tvrdi da zna imena nekih talijanskih ‘vikend-lovaca na ljude', među njima i bivšeg vlasnika jedne privatne klinike u Milanu.” Gavazzeni također tvrdi da je oko 100 stranaca sudjelovalo u lovu na ljude i dodaje da je bh. obavještajac Subašić talijanskoj vojnoj obavještajnoj službi SISMI (danas AISE) prenio informacije o Talijanima sudionicima „sarajevskih safarija". "SISMI je nakon nekoliko mjeseci odgovorio da su Talijani na svoje ‘lovačke izlete' polazili s aerodroma u Trstu, a zatim preko Beograda stizali na Pale.”

U članku piše kako ipak ostaje nejasno radi li se o „ratnoj legendi ili propagandi protiv srpskih agresora". Podsjeća da su „navodno srpski ‚turistički vodiči‘ za ubijanje djece tražili dodatne doplate, dok je ‚odstrel‘ starijih bio uključen u paket".

Dosad nije bilo podizanja optužnica

„Do sada ni u jednoj od zemalja iz kojih su navodno dolazili ‘lovci na ljude iz Sarajeva' – među njima navodno i iz Njemačke – nije identificiran niti optužen nijedan osumnjičeni", piše FAZ i pojašnjava da su „Sarajlije vikendom posebno trpjeli pod smrtonosnim napadima snajperista". „No to vjerojatno nije bilo zbog ‚lovaca na ljude‘ iz inozemstva, već zbog dodatnog angažiranja bosansko-srpskih milicajaca koji su radnim danima imali svoje poslove", ističe se u tekstu frankfurtskog dnevnika.

Autor naglašava da Gavazzenijeve istraživačke metode nisu bez sumnje, da njegovi odvjetnici trenutno provjeravaju rukopis s pravnog aspekta i primjećuje: „ Ako je (Gavazzeni) prijavom državnom odvjetništvu prvenstveno želio pokrenuti medijsku kampanju za svoju novu knjigu, u tome je uspio".

„Uz Gavazzenijevu tvrdnju da lovci na ljude u Sarajevu ni nakon 30 godina nisu razotkriveni, mediji nude različite interpretacije motiva. Svatko oblikuje priču prema vlastitim ideološkim stavovima – čak i ako su lovci na ljude samo mit“, zaključuje Matthias Rüb, dopisnik FAZ-a iz Rima.