„Na današnjim predsjedničkim izborima u Hrvatskoj su suprotstavljena dva kandidata: uvijek glasni nositelj dužnosti Zoran Milanović, koji se u posljednje vrijeme istaknuo kritikom Bruxellesa i dovodio u pitanje pomoć Ukrajini. Zato ga i zovu ‚hrvatski Donald Trump‘. A s druge strane je izazivač Dragan Primorac iz nacionalno-konzervativne vladajuće stranke HDZ kojem se uvijek iznova predbacuje korupcija".

Apsurdno djetinjasto

Tako glavni dnevnik javnog servisa ARD, Tagesschau na svojoj stranici opisuje što hrvatskim biračima u drugom krugu predsjedničkih izbora stoji na raspolaganju. Dopisnik ARD-a iz Beča, dopisništvo koje je zaduženo i za jugoistočnu Europu, ne štedi niti jednog predsjedničkog kandidata i analizira nedavni duel dvojice na hrvatskoj televiziji.

„Tijekom TV sučeljavanja obojica su se poslužila uvredama i udarcima ispod pojasa, što u nekoj mjeri oslikava političku kulturu u zemlji…Čitavo sučeljavanje se pretvara u apsurdni igrokaz. Konzervativni kandidat Primorac se pokušava profilirati kao razboriti kandidat, kandidat koji nudi sadržaj za razliku od ‚sramotnog' Milanovića", navodi se u tekstu. Sučeljavanje je najbolje sadržano u rečenicama: „Vi nemate pojma o znanosti jer nemate doktorsku titulu", na što Milanović odgovara sa: "Ja sam u svom životu pročitao više knjiga od Vas".

„Iako rasprava poprima budalasto-djetinjaste dimenzije, no činjenica je da je predsjednik Milanović najpopularniji političar u zemlji", navodi autor i citira znanstvenika Vedrana Džihića s Instituta za međunarodnu politiku u Beču koji tajnu Milanovićevog uspjeha objašnjava njegovom transformacijom. „Kada je po prvi put postao predsjednik, Milanović je njegovao izrazito liberalnu retoriku, retoriku koja se bavila ljudskim pravima, važna mu je bila emancipacija. Od tada je mutirao u glasnog, naprasitog i žestokog predsjednika. Ali ljudi cijene tu autentičnost…no Milanovićev karakter je i vrlo kontradiktoran. Tako koji put izbija i rasizam. Nacionalizam je uvijek prisutan a isto tako i populizam", zaključuje Džihić.

Usporedba s bivšom DDR političarkom koja je simpatizirala Staljina

Nadregionalni konzervativni dnevnik Die Welt Milanovića uspoređuje s jednom njemačkom političarkom također lijevih korijena, populisticom Sahrom Wagenknecht. I to uglavnom zbog toga što i Wagenknecht i Milanović kritiziraju pomoć Ukrajini i gaje razumijevanje ako ne i simpatije prema Vladimiru Putinu.

Autor predviđa pobjedu Milanovića i primjećuje: „Tako će na vlasti ostati predsjednik čije je prvi mandat ostao upamćen po provokacijama, polarizaciji i stalnim sukobima s vladom. I na međunarodnom planu je Milanović krenuo kursom konfrontacije i u više navrata se suprotstavio pomoći Ukrajini. Za odnose s drugim EU članicama bi drugi mandat Milanovića mogao postati velika kušnja", kaže autor Die Welta. On navodi kako je unatoč ograničenim ovlastima koje ima jedan predsjednik u Hrvatskoj, Milanović svoju ulogu kao vrhovni zapovjednik oružanih snaga i predstavnik Hrvatske u inozemstvu iskoristio kako bi naštetio proeuropskoj politici hrvatske vlade.

Milanovića se u ovom tekstu uspoređuje s njemačkom političarkom Sahrom Wagenknecht koja je nedavno osnovala stranku koja nosi njezino ime i koja ima šanse ući u Bundestag na izborima krajem veljače. Politički korijeni Sahre Wagenknecht, kao i Milanovićevi, sežu u doba socijalizma i režimskih državnih stranaka. I Wagenknecht kritizira pomoć Ukrajini a istodobno širi i netrpeljivost prema izbjeglicama bilo da se radi o onima koji dolaze iz Ukrajine ili onima koji dolaze s Bliskog istoka. Sličnu retoriku gaji i Milanović.

„Ono što je kod Milanovića posebno je to da ga podržavaju kako snage s ljevice tako i vrlo desni glasači: trik koji u Njemačkoj uspijeva Sahri Wagenknecht", navodi se u tekstu.

Hrvatska suočena s velikim problemima

I nadregionalni Frankfurter Rundschau poseže za usporedbom Milanovića i Donalda Trumpa te se već u naslovu pita: „Hoće li ‚Hrvatski Trump' preokrenuti ovu EU članicu?". Kako se navodi u tekstu, tko god da pobijedi na izborima suočit će se problemima u zemlji.

„Politička pozornica Hrvatske je trenutno u znaku gospodarskih i socijalnih izazova. Zemlja se bori s jednom od najviših stopa inflacije u euro zoni, osjetnim manjkom radne snage i široko raširenom korupcijom. Ove teme su primarni problem i mogle bi utjecati na ishod izbora", zaključuje Frankfurter Rundschau.