„EU može biti jak i konkurentan u odnosu na Ameriku i Kinu samo ako će i dalje rasti", upozorila je hrvatska predsjednica u intervjuu za Frankfurter Allgemeine Zeitung (FAZ) objavljenim pod naslovom "Svaka zemlja treba jačati svoje obrambene sposobnosti". Na pitanje o padu popularnosti EU-a u Hrvatskoj, ona je podsjetila da je u 90-im godinama prošlog stoljeća 90 posto hrvatskih građana bilo za ulazak svoje zemlje u EU i dodala: „Danas postoji izvjesno odbijanje koje spada u općenito populističko anti-etablišment držanje. Ali kada biste pitali treba li Hrvatska ostati u EU-u, velika većina bi, vjerujem, odgovorila s 'da'."

Govoreći o sporu oko granice između Hrvatske i Slovenije, Kolinda Grabar-Kitarović je rekla da je slovenska strana „prekršila međunarodno pravo tako što je ilegalno intervenirala kod arbitražnog suda" i istaknula da zbog toga Hrvatska više ne može  imati povjerenja u taj sud. Na to je novinar FAZ-a Peter Carstens podsjetio da je arbitražni sud nakon toga djelomično promijenio sastav. „Mi to nismo mogli akceptirati", odgovorila je hrvatska predsjednica i dodala: „Sada nas Slovenija tuži pred Europskim sudom zbog kršenja prava. A pri tome su oni prekršili zakone." Istaknuvši da je Hrvatska „orijentirana na bilateralno rješenje", Kolinda Grabar-Kitarović je podsjetila na tradicionalno dobre odnose između hrvatskih i slovenskih građana. „Mi to moramo riješiti kompromisom", smatra hrvatska predsjednica.

„Krajnja ljevica i krajnja desnica su u Hrvatskoj male"

Odgovarajući na pitanje o izjavi talijanskog predsjednika Europskog parlamenta Antonia Tajanija koji je nedavno pozdravio „talijansku Istru" i „talijansku Dalmaciju", ona je odgovorila: „To je za nas vrlo senzibilna stvar. Tajani je uvrijedio Hrvate i Slovence." Podsjetila je i na jaki antifašistički pokret u Istri prije i za vrijeme Drugog svjetskog rata. Kazala je da je osobno od Tajanija zatražila ispriku, što je on, kako je rekla, i učinio. „To sam prihvatila. Mislim da svatko ima pravo jednom počiniti grešku", zaključila je Kolinda Grabar-Kitarović.

A na pitanje o ekstremnoj desnici u Hrvatskoj odgovorila je da za Hrvatsku „nije zabrinuta": „Ovdje su jake tradicionalne stranke i političari su dokazali da se bore i za hrvatske i za europske interese. Krajnja ljevica i krajnja desnica su male, mada im mediji daju puno prostora, previše prostora." A što se tiče Europskog parlamenta, ona je izrazila bojazan da on neće ostati stabilan „kao što je bio".

Postavljajući pitanje o NATO-u, novinar je dodao da je „Savez u 90-im godinama balkanskoj regiji donio i osigurao mir". Hrvatska predsjednica ga je na to ispravila: „Mi smo napadnuti od Srbije i svoju smo neovisnost izborili potpuno sami." Potom je podržala američki zahtjev za ispunjenjem obećanja članica da će dva posto svog BDP-a trošiti na obranu, ali je istaknula i da „svaka zemlja mora jačati svoje obrambene sposobnosti".    

HSS kao „rodbina s juga"

Dnevni list Süddeutsche Zeitung u svom današnjem izdanju donosi članak pod naslovom "Ako ne ide on, onda idemo mi" o najavi Hrvatske seljačke stranke (HSS) da će na napustiti Europsku pučku stranku (EPP). I u njemu se opširnije, među ostalim, radi o predsjedniku Europskog parlamenta Tajaniju i njegovim izjavama. Autor prenosi izjave predsjednika HSS-a Kreše Beljaka o razlozima za odluku o napuštanju EPP-a, među kojima je i onaj da ne želi biti u istoj stranci s onima koji „imaju zahtjeve prema hrvatskom teritoriju". I tu Beljak poimence navodi Aleksandra Vučića i Tajanija.

Naravno, u članku se najviše komentira ono što njemački mediji smatraju glavnim razlogom najave izlaska HSS-a: Viktor Orban. Autor EPP tako uspoređuje s obitelji u kojoj ima i crnih ovaca i razlika u mišljenjima: „Dakle, mađarski premijer Viktor Orban je odlučio kampanjom s plakatima ocrniti jednu od glava obitelji EPP-a, naime predsjednika Europske komisije Jeana-Claudea Junckera…. Od tada se u EPP-u diskutira treba li napokon provokantnog strica izbaciti iz stranačke obitelji ili će se time uoči europskih izbora u svibnju dodatno učvrstiti fronte i ugroziti konzervativna većina u Europskom parlamentu."

Nastavljajući svoju metaforu, autor zaključuje: „U međuvremenu je rodbini dolje na jugu sada pukao film." I nadalje prenosi izjave predsjednika HSS-a Kreše Beljaka koji Orbanu konkretno predbacuje da želi dobiti „pristup hrvatskom medijskom tržištu kako bi sijao mržnju i širio ideje" koje HSS smatra neprihvatljivima. A citira se i Beljakova izjava da se HSS želi distancirati od „unutarnjih izdajnika" koji su sve moguće tvrtke dali u strane ruke.