U tekstu pod naslovom "EU se otvara za Hrvatsku" Die Zeit u online-izdanju opširno izvještava o zelenom svjetlu za ulazak Hrvatske u Uniju i podsjeća: "Kako bi dobila preporuku Komisije, Hrvatska je morala proći ukupno 35 pregovaračkih faza. Zadnja otvorena pitanja bila su reforma pravosuđa, borba protiv korupcije, progon ratnih zločina i sanacija brodogradilišta u državnom vlasništvu."

Tjednik Der Spiegel u tekstu "Hrvatska se može nadati članstvu u EU-u 2013." na svojim internetskim stranicama prenosi agencijske informacije o tome kako se mađarsko Predsjedništvo nada da će odluka o završetku pristupnih pregovora biti donesena već na međuvladinoj konferenciji 21. lipnja, posljednjoj pod njegovim predsjedanjem. No, Der Spiegel ističe da sve članice očito ne dijele euforiju Mađarske: "Iz diplomatskih krugova se doznaje da je upitno hoće li Slovenija već idućih dana odustati od svojih ograda iz duge svađe oko morskih granica. I druge članice, pogotovo Francuska, Velika Britanija i Nizozemska, dugo su imale prigovore. Kako bi im se udovoljilo, napredak u daljnjim reformama pravosuđa trebao bi redovito biti ispitivan monitoringom."

Süddeutsche Zeitung iz Münchena u komentaru pod naslovom "U čvrstom zagrljaju korupcije" piše o tome koje zadaće Hrvatska još mora ispuniti. Kao najtežu navodi suzbijanje korupcije: "Nije dovoljno ako pravosuđe kao "glavu korupcijske hobotnice" privede bivšeg premijera Ivu Sanadera koji sjedi u Austriji u zatvoru te sudski goni još nekoliko političara. Hrvatsko gospodarstvo je od osamostaljenja prije 20 godina do danas potpuno opljačkano, neke branše se i dan danas nalaze u rukama oligarha, protiv kojih nitko ništa ne poduzima. Mnogi političari i gospodarstvenici su u toj korupcijskoj močvari uprljali ruke i vrlo mnogo njih zato mora izaći pred sud - po mogućnosti još prije ulaska u EU."

"Dva otvorena pitanja"

"Europska komisija preporučuje članstvo Hrvatske", naslov je članka u kojem nadregionalni Die Welt ističe kako je povjerenik za proširenje Štefan Füle izjavio da Komisija monitoring ne smatra potrebnim - za razliku od slučaja Bugarske i Rumunjske koje su ušle u EU 2007. godine. No, autor navodi da nisu svi građani Hrvatske sretni zbog odluke Komisije: "Bezbrojni politički skandali, velika nezaposlenost i rast broja euroskeptičara kvare raspoloženje u vjerojatno 28. članici. Mnogi Hrvati zamjeraju Zapadu i EU-u presudu Haaškog suda, koja je u ovoj pomorskoj državi u svim političkim taborima izazvala zgražanje. Zato što je Hrvatska vojska 1995. u operaciji Oluja za oslobođenje Krajine, koju su okupirale srpske postrojbe, planirano i trajno iz njihove domovine protjerala 200.000 srpskih civila, Haaški sud je u travnju na 24 godine zatvora osudio generala Antu Gotovinu, kojeg se u njegovoj domovini slavi kao nacionalnog heroja."

Neue Osnabrücker Zeitung u svom komentaru ističe da je Hrvatska zaslužila ulazak u EU, no upozorava da ostaju dva otvorena pitanja: "Može li EU podnijeti proširenje i žele li svi Hrvati pripadati Uniji? S obzirom na financijsku krizu, sniženje cijene rada i poljoprivredne subvencije upitno je hoće li zeleno svjetlo dati sve vlade. Moglo bi se dogoditi da neke od njih svoje 'da' dobro naplate. Osim toga, Hrvatska mora prihvatiti sporazum o članstvu na referendumu. Nakon izručenja ratnih zločinaca u Den Haag, zagovornici su postali manjina. No, ulazak u EU bi bio važan korak za stabilan mir u regiji u kojoj su se još prije nekoliko godina vodili ratovi."

Reforme se isplate

Komentator regionalnog lista Mittelbayerische Zeitung naslovio je svoj tekst: "Veliki uspjeh" i pri tome odluku Europske komisije ne vrednuje samo kao uspjeh Hrvatske, nego i kao uspjeh europske politike na jugoistoku Europe. On, među ostalim, podsjeća na granični spor Hrvatske i Slovenije i piše: "Obje zemlje će od sredine 2013. vjerojatno biti susjede u Uniji. Za EU kao mirovni projekt to je veliki uspjeh. I u drugim balkanskim državama se raspoloženje mijenja. Srbija nagovještava spremnost za priznavanje Kosova, Makedonija intenzivno radi na traženju rješenja u sporu oko imena s Grcima. Petak (10.6.) je bio signal za ostale države nastale na području bivše Jugoslavije: želja za reformama i spremnost za pomirenje se isplate."

Dnevnik Rheinpfalz osvrće se na bojazni njemačkih poreznih obveznika da će ulaskom Hrvatske EU dobiti još jedan gospodarski problem više: "Ispravno je ako i Hrvatska dobije novac iz europskih poljoprivrednih i strukturnih fondova. Ali, budući da nije članica eurozone, neće dobiti milijarde iz kriznog fonda. No, Europa i Njemačka za potporu Zagrebu također nešto dobivaju. Kada Hrvatska, a za nekoliko godina možda i Srbija, Makedonija i Bosna i Hercegovina, budu ujedinjene pod krovom EU-a mogao bi napokon nastupiti konačan mir na Balkanu. Vrijednost toga ne može se izraziti u eurima i centima."

Autorica: Andrea Jung-Grimm
Odg. urednik: Anto Janković