1. Idi na sadržaj
  2. Idi na glavnu navigaciju
  3. Idi na ostale ponude DW-a

Njemački mediji o nepravilnostima na izborima u Srbiji

18. prosinca 2023

Njemački list Die Welt u svom online izdanju donosi članak pod naslovom “Srpski predsjednik Vučić proglasio pobjedu svoje stranke, izvještaji o nepravilnostima“. I drugi mediji analiziraju tijek izbora u Srbiji.

Aleksandar Vučić ubacuje svoj glasački listić
Aleksandar Vučić ubacuje svoj glasački listićFoto: Zorana Jevtic/REUTERS

Podnaslov je konkretniji: „Potkupljeni birači, neslužbena birališta, napadnuti promatrači: izgleda da je na izvanrednim parlamentarnim izborima u Srbiji došlo do cijelog niza nepravilnosti".

U tekstu u internetskom izdanju lista Die Welt se na početku njemačkim čitateljima objašnjavaju činjenice koje su u Srbiji dobro poznate – predsjednik Aleksandar Vučić je objavio da je njegova stranka na parlamentarnim izborima osvojila apsolutnu većinu, te da su 46 posto glasova naprednjaka potvrdili Centar za slobodne izbore i demokraciju (Cesid) i Ipsos, poslije prebrojanih 80 posto glasova. U tekstu se navode i rezultati oporbe i socijalista.

Potom se navode optužbe oporbe da se radi o izbornoj prijevari: „Oporba i promatrači optužuju stranku predsjednika države za oko 450 nepravilnosti na izborima. Na primjer, bilo je izvještaja o kupovini glasova i podmićivanju birača. I u nedjelju su promatrači i neovisni mediji prijavili više nepravilnosti. Tako su, na primjer, navodno Srbi iz susjedne Bosne i Hercegovine glasali u jednoj beogradskoj sportskoj dvorani, koja nije službeno biralište. I promatrači Centra za istraživanje, transparentnost i odgovornost (CRTA) izjavili su da su bili napadnuti u Odžacima na sjeveroistoku Srbije nakon što su „registrirali slučaj izborne prijevare". Rekli su da su deseci glasačkih listića prenijeti iz stranačkih prostorija na biralište koje se nalazi preko puta."

Prijavljene brojne nepravilnosti

U tekstu se citira oporbenjak Radomir Lazović koji se žalio na niz nepravilnosti na izborima, na kupovanje glasova, falsificiranje potpisa, nazvavši izborni proces najprljavijim do sada.

„Oporba je objavila da su u Beograd stizali puni autobusi birača koji ne žive u glavnom gradu. Premijerka Ana Brnabić je na društvenoj mreži X odbacila te optužbe. Srbija i dalje njeguje odnose s Rusijom i predsjednikom Vladimirom Putinom. Zemlja je od 2014. kandidat za pristupanje Europskoj uniji, ali je u posljednjih nekoliko godina suočena s optužbama da sve više podriva demokratske norme i pravila. Vučić je ponovo raspisao izbore poslije nepune dvije godine nakon prethodnih. Predsjednik, koji od 2012. na različitim funkcijama određuje politiku zemlje, stalno upotrebljava izvanredne izbore da bi osigurao lojalnost svojih dužnosnika i pristaša. Kritičari mu spočitavaju autoritarni stil vladavine. Prema tim glasovima, Vučić zloupotrebljava vladin aparat, policiju i tajne službe kako bi financijski ruinirao konkurente i difamirao ih u javnosti. Kritičari također optužuju Vučića da je povezan i s organiziranim kriminalom. Fizičke napade na opoziciju često izvode upravo batinaši iz tog miljea."

Kolone vozila: Srbi s Kosova na putu na biralištaFoto: Valdrin Xhemaj/REUTERS

U izveštaju se podseća na tragedije u Ribnikaru i Mladenovcu s 18 žrtava i na masovne prosvjede koji su uslijedili poslije toga, kao i na sukobe na Kosovu. Autor nabraja optužbe koje su iznijeli prosvjednici:

„Optužili su Vladu i njene medije da šire klimu mržnje i veličanja nasilja."

U tekstu se podsjeća da su osim parlamentarnih bili raspisani i pokrajinski izbori u Vojvodini kao i niz lokalnih izbora, te da se oporba okupljena pod sloganom „Srbija protiv nasilja" nada da će osvojiti vlast u Beogradu.

„Tko može, napušta Srbiju"

Kölner Stadt-Anzeiger (KS) je za vikend objavio članak pod naslovom: „Tko može, napušta Srbiju". U njemu se analizira sveprisutnost Vučića u medijima i konstatira se da ga je u Srbiji teško izbjeći:

„Činjenica je: dvometraš s naočalama rožnatog okvira polarizira zemlju od svog ulaska u parlament 1993. Socijalističkom despotu Slobodanu Miloševiću služio je kao ministar propagande. A na ulici je mobilizirao mase za Radovana Karadžića koji je kasnije osuđen kao ratni zločinac."

U tekstu se iznosi bojazan srpskih analitičara da izbori nisu „ni slobodni ni fer“.

Za online izdanje lista Bild (Bild online) intervju je dao bivši ministar gospodarstva Rade Basta. On je morao otići iz Vlade jer se izjasnio za sankcije Rusiji. Za njemački list on kaže: "Naposljetku, za nas u Srbiji, ali i za naše susjede na Balkanu sve ovisi o tome što Berlin i Bruxelles žele i što su spremni provesti. Žele li demokratski Balkan – ili žele samo promatrati kako se cijela regija pretvara u rusku mafijašku koloniju?"

Basta je nadalje rekao: „Srbija je jedno od najvažnijih mjesta za trgovinu krijumčarskom robom s Rusijom. Pred očima institucija i s njihovim znanjem u Srbiju se iz zapadne Europe uvoze komponente za rusku vojnu industriju, onda im promijene deklaraciju i mimo sankcija se šalju u Rusiju."

"Vučić je sveprisutan"Foto: Zorana Jevtic/REUTERS

U tekstu se navodi zaključak kojim se sažima to što misli Basta: „Bez zaista tvrde i dosljedne politike Bruxellesa i prije svega Berlina Srbija, a time i ostatak Zapadnog Balkana, bit će izgubljen za Europu."

“Beogradski mačo“ 

U dnevnom listu Frankfurter Allgemeine Zeitung (FAZ) objavljena je i analiza atraktivnosti Srbije pod Vučićem za zapadne investitore. Podnaslov glasi: „Investitori Vučiću ne zamjeraju puno korupciju i demokratske deficite“. A naslov glasi: „EU plaća, Vučić se raduje“.

„On rado prima pomoć Europske unije za put u punopravno članstvo o kojem se pregovara od 2014., ali izaziva i bijes Bruxellesa time što sklapa ugovor o slobodnoj trgovini s Kinom. S Rusijom je ova pravoslavna kršćanska zemlja u dobrim odnosima. Sankcije Zapada prema „bratskoj državi“ Vučić odbija, ali Ukrajini pomaže artiljerijskom municijom. To opet ublažava kritiku Amerikanaca i Europljana zbog napetosti s Kosovom koje se stalno rasplamsavaju."

Zeit Online donosi tekst pod nazivom “Beogradski mačo“ koji se odnosi na Vučića. U podnaslovu se kaže: „Srpski predsjednik nastupa radikalno, nasilje je za njega legitimno sredstvo. Unatoč tome, mnogi ga birači vole, a EU ga smatra nezamjenjivim. Zašto?"

U tekstu čitamo: „Za Njemačku kao i za EU je rješavanje kosovskog pitanja centralno – a tamo su godinama uvjereni da se to pitanje može riješiti samo s Vučićem, a ne protiv njega. Aksiom europske politike glasi: Srbija je najveća zemlja na zapadnom Balkanu; ako Srbija uđe u EU, povući će i druge manje zemlje sa sobom; kako bi se Srbija integrirala u EU, mora se riješiti spor oko Kosova; Vučić je snažan u Srbiji, s njim se mora sklopiti posao, jer samo on može Srbima „prodati" rješenje kosovskog problema."

U tekstu se ističu dva neugodna aspekta blagonaklonog stava prema Vučiću: „Što duže se on želi zadržati na vlasti uz pomoć Europske unije ali i Njemačke, to se jasnije udaljava srpsko stanovništvo od Europe".

Drugi nezgodan aspekt je ujedno i zaključak: „Vučić ne poznaje skrupule kada se radi o vlastitoj moći – a ima brojna sredstva da je osigura."

Izađi na izbore - poziv mladima u Srbiji

03:01

This browser does not support the video element.

Priredio: Dragoslav Dedović

Pratite nas i na Facebooku, preko X-a, na Youtubeu, kao i na Instagramu