"Za hrvatsku državnu tajnicu u Ministarstvu vanjskih i europskih poslova Andreju Metelko-Zgombić je ovo `povijesna i dobra vijest za obje zemlje`", piše ugledni frankfurtski list "Frankfurter Allgemeine Zeitung" (FAZ) i dodaje da je Metelko-Zgombić istakla kako je ovo dobra vijest i za ostale Europljane jer EU i u "izazovnim vremenima" može donositi "strateške odluke".  FAZ piše i da neki kažu kako jeHrvatskoj jedina želja za vrijeme njenog predsjedanja EU-om da se napravi pomak u pristupnim procesima odnosno u proširenju EU-a.

„Pristupni pregovori sa zapadnobalkanskim zemljama mogu početi", piše minhenski list „Süddeutsche Zeitung". Ovaj list na početku teksta navodi da su kritike u listopadu, kada je odbijen početak pristupnih pregovora sa Sjevernom Makedonijom i Albanijom, bile oštre. "Tadašnji predsjedatelj Europskom komisijom Jean-Claude Juncker je govorio o ´povijesnoj grešci´. Zbog toga je bilo veliko olakšanje kada su ministri EU-a postigli sporazum da se Albaniji i Sjevernoj Makedoniji ipak da zeleno svjetlo za početak pristupnih pregovora. Junckerova nasljednica Ursula von der Leyen na Twitteru nije krila oduševljenje napisavši "Good News" te dodala da se raduje zelenom svjetlu."

"Süddeutsche Zeitung" prenosi i riječi Michaela Rotha, državnog tajnika u njemačkom Ministarstvu vanjskih poslova, koji je pohvalio reformske napore obje zemlje. ´Sjeverna Makedonija je ušla u povijest jer je riješila desetljetni spor oko imena´. Albanija je dobila Rothove pohvale za ´neviđene reforme pravosuđa´. Pristupni pregovori su u toku s još dvije zemlje na Zapadnom Balkanu, Srbijom i Crnom Gorom. Regija je za EU geopolitički veoma važna. Već sada Kina i Rusija pokušavaju utjecati", piše "Süddeutsche Zeitung".

Pozitivan znak za cijelu regiju

"Handelsblatt" pak piše da je ovo nužni pozitivan znak u pravcu Zapadnog Balkana koji se u vrijeme koronavirusa osjeća ostavljenim na cjedilu od strane EU-a. "U slučaju Srbije, s kojom EU vodi pristupne pregovore od 2014. godine, trebalo je dvije godine da bude otvoreno prvo poglavlje. Sami pristupni pregovori mogu trajati deset godina. Predsjednik Odbora za vanjsku politiku Europskog parlamenta (EP)  David McAllister kaže da ´svih šest zemalja na Zapadnom Balkanu ima jasne europske perspektive. Imamo veliki interes za politički i ekonomski stabilnim Zapadnim Balkanom`."

Prema riječima stručnjaka iz jugoistočne Europe, proširenje EU-a na Zapadni Balkan postalo je još važnije, ekonomski i politički, zbog krize nastale zbog širenja koronavirusa. "Balkan je geopolitički gledano rana Europe", izjavio je bivši austrijski vicekancelar Erhard Busek za Handelsblatt.

"Države su se u vrijeme krize s panedmijom koronavirusa pokazale vlo slabima. Zemlje same ne mogu riješiti problem. Stoga nam treba mnogo više suradnje ", rekao je čelnik Instituta za podunavsku regiju i srednju Europu u Beču.

Handelsblatt piše da je to posebno potrebno u zemljama koje nisu članice EU-a. "Virus pogađa uglavnom društvo zapadnog Balkana koje je nespremno za takve slučajeve bez dobrog zdravstvenog ili socijalnog sustava", izjavio je za Handelsblatt Mario Holzner, izvršni direktor Bečkog instituta za međunarodne ekonomske usporedbe (WIIW).

"Saarbrücker Zeitung" danas o istoj temi piše da je "francuski veto prije pola godine izazvao političke turbulencije, prije svega u Skoplju. Sada je EU oslobodio put za početak pregovora sa Sjevernom Makedonijom i Albanijom. Međutim, do punopravnog članstva će proći još puno godina".

„Veto iz listopada pokrenuo je  krizu vlade u Sjevernoj Makedoniji. Vlada socijaldemokrata Zorana Zaeva podnijela je ostavku početkom siječnja i zemlju je od tada vodila prijelazna vlada", podsjeća "Saarbücker Zeitung" i navodi da je Zaev okončao dugogodišnji spor sa susjednom Grčkom oko imena države, a protiv volje nacionalista omogućio je preimenovanje u Sjevernu Makedoniju. Atena je tada otvorila put svom susjedu za približavanje EU-u i NATO-u. Novi izbori odgođeni su na neodređeno vrijeme zbog pandemije koronavirusa."

 

Čitajte nas i preko DW-aplikacije za Android