List Frankfurter Allgemeine Zeitung objavio je autorski članak visokog predstavnika u BiH Christiana Schmidta pod naslovom „Poruka Srebrenice za budućnost“.

Tekst počinje podsjećanjem na Miloševićev govor na Kosovu prije 35 godina, koji je bio „fitilj“ za konflikte i rat. Pritom je „Srebrenica bespoštedno otkrila paradoks Titove Jugoslavije: Umjesto dubokog pomirenja - politički i vjerski lomovi i pukotine samo su površno začepljeni i uzajamno izbalansirani i poravnati“, piše Schmidt. On navodi i kako zapadne zemlje nisu bile dovoljno odlučne da se suprotstave teroru ali da je Srebrenica to promijenila.

Potom se vraća na aktualnu situaciju u BiH. „Politička stabilnost i dobra politička volja stalno su izloženi iznenađujućim napadima: Tako se rezolucija o Srebrenici u Vijeću sigurnosti, predložena od strane Njemačke i Ruande, svjesno reinterpretira i pogrešno shvaća. Ta rezolucija zapravo traži podršku međunarodne zajednice za „Nikada više! “i kao krivce imenuje samo osuđene ratne zločince. U njoj se izbjegava svaka kolektivizacija krivnje. Pa ipak, ona je bila povod za insceniranu političku krizu između etničkih grupa u BiH.“

Schmidt: "Politički vrh RS-a radi na implementaciji zaključaka Svesrpskog sabora"

Kao vrhunac te krize Schmidt navodi zaključke Svesrpskog sabora od 8. lipnja. „Izvori u Beogradu su međunarodno-pravno problematične dijelove priopćenja – novo i nezakonito tumačenje Dejtonskog sporazuma uključujući i pravo na secesionizam dijelova BiH pretežno naseljenih Srbima kao i političke napade na integritet zemlje - nazvali pukom balkanskom retorikom. Ali politički vrh RS-a u Banjaluci već radi na implementaciji te proklamacije", konstatira Schmidt i rezimira. "Sada se traži konstruktivno djelovanje i mudrost. Dejtonski sporazum zabranjuje secesiju. Mir u ovoj multietničkoj zemlji ne može se postići pomjeranjem granica. Tko u BiH određene regije pripisuje samo jednoj etničkoj grupi, uništava krhko povjerenje u zajedničku budućnost u integriranoj Europi." Schmidt dodaje i kako do suočavanja sa prošlošću u širokom slojevima društva još nije došlo a ratni zločinci se stalno glorificiraju.

„Predsjednik RS-a se usuđuje javno tematizirati broj žrtava u Srebrenici. On svoje savjete dobiva od Putina, kojeg posjećuje u mjesečnom taktu a koji bi možda mogao iskoristiti svoj utjecaj da izazove u najmanju ruku nemire u BiH (a možda i više od toga)", piše dalje Schmidt. On dodaje i da pritom agresija od strane Hitlera i uloga saveznika nije sveobuhvatno obrađena kao i da Njemačka mora dati svoj doprinos povijesnoj istini. Sjećanje na koncentracijske logore Jasenovac ili na Kragujevac, u kojem je Hitlerova vojska ubila 2.800 Srba, moralo bi se pretočiti u zajedničko ‚Nikada više!‘, kaže se, između ostalog, u autorskom tekstu Christiana Schmita, objavljenom u listu FAZ.

Pakao na zemlji

List Tageszeitung iz Berlina opisuje događanja u Srebrenici prije 29 godina. „Bilo je opet vruće tog 11. srpnja kao i prije 29 godina. Više od 20.000 muškaraca pokušalo je pobjeći iz obruča Srebrenice i preko planina doći do slobodnog teritorija. Vrućina od preko 30 stupnjeva, žeđ, stalna paljba iz srpskih mitraljeza, te strašna briga za majku, oca, brata, prijatelje a posebno žene i djecu koji su ostali u UN-ovoj bazi: sve to su preživjeli kasnije opisivali kao „pakao na zemlji". Da su se srpski vojnici još i zabavljali priređujući lov na nenaoružane bjegunce, potvrđuju ne samo očevici, već i snimke srpske vojske", piše list Tageszeitung.

„Srpske vlasti su prije 29 godina pokušale sakriti tragove otvarajući masovne grobnice, vadeći tijela i ponovo ih zakopavajući na drugim mjestima. Identitet mrtvih trebao je ostati nepoznat, čak su trebali biti predstavljeni kao srpske žrtve. No, DNK analize nakon rata u Tuzli osujetile su ovaj pokušaj. Potpuno negiranje više nije moguće. Srpski političari, poput predsjednika srpskog entiteta u BiH Milorada Dodika ili predsjednika Srbije Aleksandra Vučića, kolebaju se između negiranja i djelomične istine. Suočen s dokazima, Dodik je u četvrtak izrazio navodno žaljenje za žrtvama zločina, ali je istovremeno ukazao na srpske žrtve. Njima je podignut spomenik u Kravici. Ne spominje se da su mnogi od tih mrtvih bili lokalni srpski vojnici, koji su se borili u Hrvatskoj", piše Tageszeitung.

Srpsko rukovodstvo "šokirano" rezolucijom o Srebrenici

TAZ navodi i kako je „nacionalističko srpsko rukovodstvo bilo šokirano“, kada su Njemačka i Ruanda u svibnju 2024. godine predložile Općoj skupštini UN-a rezoluciju za proglašavanje Međunarodnog dana sjećanja na genocid u Srebrenici. „Dodik je oštro osudio usvajanje rezolucije. rekavši kako „upravo u Srebrenici nije bilo genocida. Uz to se radovao što države poput Kine, Rusije i Indije nisu podržale rezoluciju...No, Opća skupština UN-a je ostala pri svom stavu i masakr u Srebrenici nazvala ‚najmračnijim poglavljem‘ rata u BiH i ‚najvećim masakrom u Europi nakon holokausta‘, navodi TAZ i dodaje: „Autokratski režim u Republici Srpskoj manipulira lažima i propagandom. Za razliku od njih, srpski oporbenjaci su u četvrtak izašli na demonstracije, tražeći da se prizna da je u Srebrenici počinjen genocid. Njih je strah daljnjeg jačanja osovine Vladimir Putin-Viktor Orbán-Aleksandar Vučić“.

Njemački list istovremeno upozorava kako sukob u BiH i dalje tinja i kao primjer navodi „provokaciju“  izazvanu paradom kadeta iz Srbije u Prijedoru, u znak sjećanja na žrtve njemačke ofanzive na planini Kozara tokom Drugog svjetskog rata.

"Multietnički partizani spasili srpske civile na Kozari"

U tekstu, koji se posebno bavi ovom temom, TAZ pojašnjava:

„1942. godine njemačke, talijanske i krajnje desničarske hrvatske ustaške snage opkolile su oko 50.000 bosanskih civila. U herojskoj borbi su multietnički partizani pokušali spasiti civile - uglavnom srpsko seosko stanovništvo, od deportacije u koncentracijski logor Jasenovac. Međutim, organizatori komemoracije iz rukovodstva Republike Srpske, današnjeg srpskog entiteta u BiH, smatraju da su prvenstveno srpske trupe, a ne partizani, spasili civile. Oni čak poriču da su srpski nacionalisti - četnici ratovali na strani Nijemaca“, navodi njemački list.

„Srpski organizatori komemorativnog marša u Prijedoru također nisu uzeli u obzir da srpski entitet u BiH ne pripada Srbiji“, piše TAZ.

Priredila: Jasmina Rose