Berliner Morgenpost piše: „Odmah na početku Vladimir Putin je poslao svoju zastrašujuću poruku Zapadu i ponovo je otvoreno zaprijetio da će upotrijebiti nuklearno oružje. Bilo je očigledno. Ruski predsjednik je odgovorio na izjave francuskog predsjednika Emmanuela Macrona, koji više ne isključuje mogućnost slanja zapadnih kopnenih trupa u Ukrajinu. A također i na veliku zabrinutost, koja sprečava kancelara Olafa Scholza da snabdijeva Ukrajinu krstarećim raketama Taurus. Putin je jasno rekao: Ako se vi ne držite crvenih linija, nećemo ni mi. Ovo je, naravno, dio psihološkog ratovanja: buđenje strahova, jačanje rezerviranosti, zabijanje klinova između saveznika“, primjećuje Berliner Morgenpost.

Süddeutsche Zeitung komentira: „Vladimiru Putinu odavno nije bilo ovako dobro. Dva tjedna uoči ruskih predsjedničkih izbora ništa mu ne stoji na putu za osvajanje još jednog mandata: kandidata oporbe nema, a nezgodni Aleksej Navaljni bit će sahranjen ovog petka (1.3). A na dan Putinovog obraćanja naciji načelnik ukrajinske vojske morao je javno priznati koliko je trenutno teška situacija na bojištu. Dakle, Putin ima sve u svojim rukama – uključujući i Zapad, barem retorički", naglašava Süddeutsche Zeitung.

Märkische Oderzeitung iz Frankfurta na Odri piše: „Ovdje se pokazao jedan vladar na vrhuncu svoje moći. Netko kome više nitko ne može biti prijetnja poslije smrti njegovog najvažnijeg domaćeg političkog rivala Navaljnog. A kraj rata u Ukrajini nije ni na vidiku."

„Putinove maksimalne prijetnje proizlaze iz visokog stupnja bespomoćnosti", smatra Augsburger Allgemeine. „Iako je uspio dovesti Ukrajinu u veliku nevolju, daleko je od svog cilja brze pobjede. Naravno, vlade u Berlinu, Parizu i Londonu ne žele riskirati ulazak u rat zbog političkog odmjeravanja snaga. A ipak bi bila greška da se samom Putinu prepustiti moć́ tumačenja u ovim napetim vremenima", upozorava list.

Kölner Stadt-Anzeiger se bavi još jednim aspektom Putinovog govora, odnosno onog „što se nazire iza njegovih prijetećih gesti“. „Putin se očigledno plaši nemira u svojoj zemlji i gubitka vlasti. Zato je u jednom trenutku prešao na obećanja za Ruse. Plaće će rasti, siromašne obitelji trebaju dobiti više novaca, treba poboljšati zdravstvenu zaštitu, graditi sportske objekte, modernizirati industriju. Poruka: Sve će biti bolje. Samo bi žene trebale rađati više djece. Rusija ima malo djece. Bez sinova i kćeri teško je voditi ratove", primjećuje dnevni list iz Kölna.

I Deutschlandfunk smatra da je Putinov ratni govor prvenstveno bio namijenjen ruskom stanovništvu. „Ono što je u govoru zvučalo kao upozorenje Zapadu, prije svega je bilo nešto drugo: Putin je uvjeravao sugrađane da ima sve pod kontrolom, da nema opasnosti da bi rat nekad mogao doći i na njihov prag. A čak i da je to točno, s izuzetkom nekih pograničnih regija: posljedice rata će sve jasnije osjećati i Rusi“, zaključuje njemački javni servis Deutschlandfunk u komentaru objavljenom na svojim internetskim stranicama.

Priredio: S. Savić