Njemačka ministrica gospodarstva Katherina Reiche (CDU) iznijela je mnoštvo loših vijesti kad je stala pred novinare u Berlinu. Procjenjuje se, rekla je, da će zbog rata u Iranu rast njemačkog gospodarstva ove godine iznositi tek mršavih 0,5 posto. „Ta eskalacija nas je ekonomski unazadila“, rekla je ova demokršćanka.

Godišnje ekonomsko izvješće, koje je predstavila u siječnju prije američkih i izraelskih udara na Iran, sada može baciti u smeće. Tada je još predviđala lagan, ali stabilan oporavak gospodarstva.

U njezinom ministarstvu razvijaju scenarije – što ako rat potraje? Što ako Hormuški tjesnac ipak uskoro bude otvoren pa nafta normalno poteče? No koji će se od tih scenarija ostvariti, to ni ministrica ne može pretpostaviti. Za to je ovih dana potrebna kristalna kugla.

Izvjesno je, pak, kaže Reiche, da će inflacija ove godine dosegnuti barem 2,8 posto. Poskupljenja su potaknuta skokom cijena benzina, nafte, plina i struje.

Šok i kriza

Nakon recesije, njemački gospodarski rast djelovao je kao nježan cvijet, krhko. A sada su vjetrovi udarni. „Rat na Bliskom istoku doveo je do energetskog šoka koji nismo mogli spriječiti, ali realno opterećuje ljude i gospodarstvo“, kaže Reiche.

Dodaje da su reforme postale još hitnije kako bi se podigao „potencijalni rast“. Računa se da taj „potencijal“ njemačkog gospodarstva – dakle rast u „normalnim“ vremenima – iznosi svega 0,5 posto. A to je premalo da osigura blagostanje u Njemačkoj u nadolazećim godinama.

I sadašnji tanki oporavak nakon recesije može se zahvaliti golemim državnim ulaganjima. Vlada kancelara Friedricha Merza zadužila se za bilijun eura, od čega polovica ide u obranu, a polovica u infrastrukturu.

Radna mjesta u industriji nestaju ili se sele u inozemstvo, žali se Reiche. „Slabost gospodarskog rasta je strukturne prirode – druge zemlje su bolje odradile domaću zadaću.“ Prema navodima Europske komisije, Njemačka ima najniži rast u Europskoj uniji.

Reiche protiv poreza na ekstra-profit

Reiche, konzervativna političarka s iskustvom u realnom gospodarstvu, skeptično gleda na uplitanje politike u slobodno tržište, primjerice ograničenjem cijene goriva na benzinskim postajama. Tu se razlikuje od ministra financija Larsa Klingbeila koji je ujedno i čelnik socijaldemokratskog koalicijskog partnera u vladi.

Porezni novac koji bi se iskoristio za neke olakšice „ne pada s neba", rekla je Reiche. Taj porezni novac se mora tek zaraditi, poručuje ona.

Ona odbija i poseban porez na ekstra-profit kojeg ostvaruje naftna industrija u Njemačkoj. Kaže da bi to moglo dovesti do toga da rafinerije smanje kapacitete ili odu poslovati drugdje.

I Europska komisija na takav namet gleda sa skepsom, premda ga je omogućila s početkom ruske agresije na Ukrajinu prije četiri godine. Njemačka je na konto tog poreza inkasirala dvije i pol milijarde eura, no pred Europskim sudom u Luksemburgu još se vode postupci zbog toga.

Morat će se stegnuti remen za koju godinu

Vodeći ekonomski instituti u Njemačkoj su još prije Uskrsa izašli sa svojim prognozama. Slično kao sada Ministarstvo gospodarstva, i oni su prepolovili prognoze rasta.

Timo Wollmersheim, koji se bavi rastom u Institutu za istraživanje gospodarstva pri Sveučilištu u Münchenu, podsjeća da će i taj minimalni rast uslijediti tek kao posljedica masovnih državnih investicija. A to ima svoju cijenu.

Kamate na državni dug porast će toliko da će krajem ovog desetljeća, kažu stručnjaci, biti potrebni „značajni napori u konsolidaciji“. Prevedeno na jezik običnih ljudi – morat će se stezati remen. I taj novac će, primjerice, nedostajati za ulaganja u socijalne programe ili povećanja mirovina.

Nadu ne ulijeva ni raspoloženje njemačkih poduzeća koja smatraju da se na rat na Bliskom istoku negativno odrazio na poslovanje te da se postojeći problemi samo pojačavaju. A međunarodne firme su suzdržane sa svojim investicijama u Njemačkoj, kako izvještava društvo za ispitivanje gospodarstva KPMG. Kao razlog se navodi da je birokracija previše kompleksna i da nema značajnoj napretka po pitanju digitalizacije u ovoj zemlji.