„Daj svoje bogatstvo džihadu“ – ovako islamisti u Siriji vrbuju u objavama na društvenim mrežama. Oni žele novac od svojih pristaša u Njemačkoj, primjerice za kupnju oružja. U jednoj objavi na društvenim mrežama navodi se da AK74 (Kalašnjikov) košta 1000 eura, a spremnik za to oružje 50 eura.

Bivša pripadnica IS-a Chloe u jednom intervjuu kaže da žene u IS-u u Siriji brinu o prikupljanju novca za terorističke aktivnosti: na internetu, kaže, regrutiraju druge žene kako bi pomogle u prikupljanju sredstava. „Mislim da su vrlo motivirane i da nisu bezopasne“, kaže ona.

Osumnjičena za članstvo u ISIS-u iz Münchena

Prema istraživanju za TV dokumentarac „Njemački novac za teror“, radikalizirane žene, pripadnice ISIS-a, uspjele su posljednjih godina pobjeći iz kurdskih kampova na sjeveru Sirije uz financijsku potporu iz inozemstva.

Istražitelji vjeruju da jedna žena iz Münchena u tome ima središnju ulogu. Navodno je Elif Ö. otputovala u Siriju 2015. kao šesnaestogodišnjakinja i sada koordinira prikupljanje sredstava za žene pripadnice ISIS-a.

Njemački su sudovi već osudili pomagače koji su navodno prikupljali novac u njezino ime. Navodno je na taj način prikupljeno najmanje 40.000 eura.

Prema istražiteljima, Elif Ö. još je uvijek u Siriji. Kako sama gleda na optužbe, ostaje nejasno. Novinari su ju pokušali kontaktirati putem Telegram kanala koji sigurnosne vlasti, između ostalog, povezuju s njom. Operateri kanala izjavili su da nisu imali kontakt s njom.

Teška pravna situacija

Nije lako osuditi osobe koje doniraju novac terorističkim organizacijama. To pokazuje slučaj sedam osoba osumnjičenih za potporu terorizmu. Prema navodima Njemačkog saveznog tužiteljstva, muškarci su navodno slali novac ISIS-u. Međutim, niti jedan od njih nije optužen za financiranje terorizma pred Višim regionalnim sudom u Düsseldorfu. Za osudu za kazneno djelo „financiranja terorizma“ mora se dokazati da je donacija iskorištena za konkretan kazneni čin.

Iz perspektive stručnjaka za terorizam Hansa-Jakoba Schindlera iz istraživačke organizacije Counter Extremism Project, to iznimno otežava rad istražiteljima u Njemačkoj: „Praktički morate dokazati da je određeni euro bio namijenjen za kalašnjikov, eksploziv ili pripremu napada. To je razina gluposti koju rijetko koji financijer terorizma iskazuje.“

U slučaju iz Düsseldorfa, tužiteljstvo se stoga, između ostalog, oslanjalo na kazneno djelo „potpore terorističkoj organizaciji“. Tu, doduše, ne igra ulogu za što točno teroristička organizacija koristi novac. Međutim, taj paragraf ima još jedan nedostatak: za razliku od financiranja terorizma, za potporu terorističkoj organizaciji mora se dokazati da je novac stvarno stigao do terorističke organizacije, odnosno da je donacija bila uspješna.

Novi planovi njemačke vlade

Njemačko Ministarstvo pravosuđa sada planira kriminalizirati čak i pokušaj financiranja terorizma. U srpnju je objavilo odgovarajući nacrt zakona. Kada će promjena zapravo stupiti na snagu i kako će se provoditi, ostaje posve nejasno.

Stručnjak Hans-Jakob Schindler u potpunosti bi ukinuo razliku između potpore terorizmu i financiranja terorizma te preporučuje da se uzme primjer SAD-a: „Američki zakon kaže: ‘Nije me briga čemu donirate novac.’ Tako možete donirati i komad žvakaće gume terorističkoj organizaciji koja se nalazi na našem popisu terorističkih organizacija. Ako pošaljete komad žvakaće gume, vi ste financijer terorizma. Kazna tada počinje s deset godina.“

Suđenje u Düsseldorfu protiv sedmorice optuženika na kraju je rezultiralo s tri osuđujuće presude. Senat Višeg regionalnog suda bio je uvjeren da su svih sedam optuženika „pristaše Islamske države i da podržavaju njezine ciljeve“, rekao je predsjedavajući sudac Jan van Lessen prilikom objave presude 9. travnja ove godine.

Slučaj „Gaza Now“

Ostaje pitanje: kako točno novac dolazi do terorista? Tradicionalni bankovni transferi igraju manju ulogu. Oni koji podupiru terorizam često koriste takozvanu hawalu – sustav prijenosa novca izvan službenog bankarskog sustava.

Stručnjak za kriptovalute Jonathan Levin iz američke tvrtke Chainalysis potvrđuje da sedigitalne metode plaćanjasve više koriste. To pokazuje slučaj austrijskog aktivista Mustafe A., podrijetlom iz Linza. Godinama je prikupljao donacije putem apela na svom Telegram kanalu „Gaza Now“. Također je objavljivao QR kodove za kripto novčanike.

Prema podacima Chainalysisa, tako je prikupljeno nekoliko milijuna dolara. Istražitelji su utvrdili da je dio sredstava otišao Hamasu. Optuženi je porekao optužbe u telefonskom razgovoru krajem rujna. Istraga je u tijeku, a muškarac se trenutačno nalazi u pritvoru. SAD i Velika Britanija već su ga u ožujku 2024. stavili na svoje popise sankcija.

Niklas Eckert, Joseph Röhmel, Sabina Wolf ARD