Rezultati studije iz Leipziga zvuče kontradiktorno. Oni su odraz nesređenog društva u vremenima ukrajinskog rata i korone. Reprezentativno istraživanje se provodi od 2002. godine. Svake dvije godine tim predvođen Oliverom Deckerom i Elmarom Brählerom iz Centra za istraživanje desnog ekstremizma i demokracije želi (sa)znati koliko je politički sustav stabilan.

Dobre i loše vijesti s istoka

Ovoga puta zaključak je dvosmislen jer postoji svijetla i tamna strana. "Odobravanje desničarskih izjava ne opada samo na razini cijele Njemačke, već posebno u istočnoj Njemačkoj." Samo dva posto istočnih Nijemaca je pokazalo zatvoren, desničarski pogled na svijet u smislu neonacionalsocijalističke ideologije. U 2020. je i dalje bilo njih oko deset posto. "To su dobre vijesti, ali i samo jedna strana priče", naglašava Decker.

Jer u isto vrijeme se povećala ogorčenost prema onima "koje se doživljavaju kao 'drugačiji', dodaje Brähler. U skladu s tim, postotak ljudi u istočnoj Njemačkoj, koji su "očigledno ksenofobni", porastao je sa 27,8 posto na 31 posto. U zapadnoj Njemačkoj je taj postotak u istom razdoblju opao sa 13,7 na 12,6 posto. Dvoje od petero istočnih Nijemaca vjeruje da je Njemačka "preplavljena brojnim strancima". Gotovo četvrtina zapadnih Nijemaca to tako vidi.

Visoka podrška demokraciji, ali samo teoretski

Pogled na više od 300 stranica studije stvara sliku Njemačke u "kriznom modusu". Prema riječima direktora studije, to se odražava u daljnjim nalazima koji se čine paradoksalnima. Ukupno 82 posto je načelno zadovoljno demokracijom onako kako je ona opisana u Ustavu. Na istoku čak 90 posto. Ali te vrijednosti su išle ruku pod ruku s osjećajem da nema političkog utjecaja od strane građana. Osim toga, samo svaka druga osoba se slaže s demokracijom, onakvom kakvom je doživljavaju u svom svakodnevnom životu.

S Deckerove i Brählerove točke gledišta, ova percepcija se uklapa u kriznu sliku pandemije koronavirusa koja se prati od 2020. i ruskog rata protiv Ukrajine, koji je počeo 2022. godine. Do izražaja su došli antidemokratski motivi: predrasude i mržnja prema "drugima" kojim se služe desničarske stranke. Klasične slike neprijatelja su Židovi, Sinti, Romi i - muslimani.

Povećanje neprijateljstva prema ženama

Slaganje s antifeminističkim izjavama je također visoko. 27 posto ispitanih dijeli stav da žene "koje odu predaleko sa svojim zahtjevima ne bi trebale biti iznenađene ako budu vraćene na svoje mjesto". Sve u svemu, šef studije bilježi promjenu u motivima koji stoje iza antidemokratskih stavova, "a ne vode jačanju demokracije". Pored ksenofobije, desničari sada imaju mnogo više mogućnosti "da steknu prijatelje u mainstream-društvu".

Osim toga, društvo je još uvijek polarizirano koronom. Autoritarne reakcije u vezi s pandemijom pronalaze se ne samo među ljudima koji vjeruju u zavjeru, već i daleko šire. U studiji se navodi: "Zbog protesta protiv preventivnih mjera savezne vlade, narativi zavjere postali su temelj za široku mobilizaciju. Koristili su ih organizirani desničari, ali su također naišli i na naklonost u drugim političkim miljeima."

Slika neprijatelja u doba korone

Autoritarne reakcije mogu se naći i među kritičarima pandemijskih mjera, posebno cijepljenja. Istraživači pozitivnim ocjenjuju znatno smanjenje udjela ispitanika sklonih teorijama zavjere: s 38,4 posto u 2020. na 25 posto u 2022. godini.

Političkim diskursom dominiraju dvije skupine, posebno putem interneta: skupina od 13 posto koja se protivi cijepljenju, dok s druge strane 19 posto njih ima jaku dozu antipatije prema protivnicima cijepljenja.

Reakcije na rat u Ukrajini

Decker i Brähler također primjećuju sličnu fragmentaciju društva u reakcijama na rat u Ukrajini. Nema eksplicitnih „zaraćenih" strana, odnosno ratnih huškača, "ali pristalice isporuke oružja Ukrajini s jedne strane i simpatizeri Rusije s druge strane također dijele generalno veću sklonost autoritarnoj agresiji".

Prema navodima tima koji je radio studiju, Alternativa za Njemačku (AfD) politički ima najviše koristi od krize – i to nije prvi put. Već 2015. je postala politički faktor u cijeloj zemlji zbog antimigracijske politike. "Ogorčenost prema migrantima joj je pomogla".

Uloga AfD-a

Ali također treba napomenuti da su AfD ili druge desničarske stranke mogle iskoristiti, manipulirati i instrumentalizirati bijes građana. "A pitanje kada i pod kojim okolnostima ta mržnja prelazi u konkretna djela je vezano za društvene prilike."

Situacija se pogoršala početkom 1990-ih. Na to nas podsjeća i aktualna studija: "U istočnoj i zapadnoj Njemačkoj bilo je masovnih činova nasilja i ubojstava migranata, neonacisti su uspostavili samoproglašene 'nacionalno oslobođene zone'." Ovaj razvoj događaja ubrzo nakon ponovnog ujedinjenja Njemačke potaknuo je Olivera Deckera i Elmara Brählera da provedu svoje istraživanje.

Od tada su redovito htjeli saznati koliko su politički motivi neonacionalsocijalističke ideologije i predrasude prema strancima rasprostranjeni među stanovništvom. Rezultat je bio jasan već u prvoj studiji: ideologija nejednakosti bila je prisutna u "centru" društva. Konkretno, ksenofobija i šovinizam su "droge za prođu desnog ekstremizma".

Ali u to vrijeme, na početku milenija, otvoreni antisemitizam se također uočavao kod nešto više od svakog desetog Nijemca. Na početku je bio češći u zapadnoj Njemačkoj nego u istočnoj Njemačkoj. 20 godina kasnije tim stručnjaka se pita da li "tako istaknuti fokus treba staviti na razliku između rezultata iz istočne i zapadne Njemačke"? Odgovor: odluka je donesena "jer brojke pokazuju različite političke stavove u istočnoj i zapadnoj Njemačkoj, čak i više od trideset godina nakon pada Berlinskog zida."

Također se ističe da ovi nalazi nemaju "male veze s istočnim Nijemcima, ali prije svega imaju veze sa životnim uvjetima u istočnoj Njemačkoj". Visoke vrijednosti po pitanju simpatija naspram desničarskih stavova povezane su s visokom stopom nezaposlenosti, niskom zastupljenosti žena i manjim udjelom onih ljudi koji traže zaštitu.

Pratite nas i na Facebooku, preko Twittera, na Youtubeu, kao i na Instagramu