"Danas ćemo jesti govedinu", kaže mlada majka na blagajni jedne kelnske trgovine koja stavlja netom kupljenu robu u vrećicu: "Moja kćer jede radije piletinu, ali smo trenutno potpuno izgubili apetit za nju". A tako se osjećaju mnogi njemački potrošači od ponedjeljka (8.1.) kada je udruga Savez za zaštitu okoliša i prirode (BUND) predstavila svoje najnovije istraživanje o antibioticima u piletini. Svaki drugi uzorak iz njemačkih supermarketa je, prema toj studiji, zaražen klicama otpornima na antibiotike. "To je zastrašujuća posljedica zlouporabe antibiotika", ustvrdio je predsjednik BUND-a Hubert Weiger.

Razloge za ove zabrinjavajuće rezultate treba tražiti u masovnim pogonima za uzgoj peradi. U kokošinjcima uzgajivači na jednom četvornom metru drže i do 24 životinje. "To je moguće samo uporabom velikih količina antibiotika", objašnjava Weiger i traži strože zakone o uzgoju i zaštiti životinja. Postojeće smjernice Europske unije, naime, dozvoljavaju da se na četvornom metru drži 39 kilograma "žive vage" - kada se uzme u obzir da prosječna koka do klanja teži oko dva kilograma, lako je izračunati da je to 20-ak životinja.

Može i bez antibiotika

Sitni pilići u peradarniku Rainera Wendta tiho pijučući se valjaju po slami. Ukupno ih je 120.000. Stari su tek četiri dana, ali za mjesec dana će "stasati" u piliće za pečenje marke "Wiesenhof". Wendt je farmer u Donjoj Saskoj, njemačkoj saveznoj zemlji s najviše uzgajivača peradi i predsjednik Savezne udruge uzgajivača. On tvrdi da već pola godine nije koristio antibiotike kod svoje peradi i vadi dokaz iz registra u kojem dokumentira sve posjete veterinara. "To je propis i naša branša ga se drži", naglašava uzgajivač peradi. Prema njegovim riječima, i njegova udruga radi na jednoj studiji o uporabi antibiotika: "Želimo stvoriti transparentnost i reducirati upotrebu lijekova".

To se, kaže Wendt, može postići poboljšanjem uvjeta u kojima se drže životinje i dodacima hrani koji bi ojačali njihov imunitet. Važna je i prava temperatura koju u peradarnicima kontrolira kompjuterski klima-uređaj. Osim toga, ukazuje, treba se pridržavati higijenskih propisa - ako se sve to radi, onda se antibiotici moraju koristiti samo u iznimnim slučajevima. No, Rainer Wendt bez oklijevanja priznaje da je njegovo meso masovno proizvedena industrijska roba: "Na kilu mesa zaradim pet centi i to prije nego što se od toga oduzmu troškovi ulaganja. S takvim cijenama ne mogu drugačije proizvoditi. Potrošači žele jeftino meso i nisu spremni za bolju kvalitetu platiti više", kaže ovaj uzgajivač peradi.

Tržišni udio bio-piletine u Njemačkoj iznosi tek jedan posto i već godinama ne raste. Jedna studija ministarstva za okoliš Sjevernog Porajnja i Vestfalije iz studenog u kojoj je prvi put sustavno istražena uporaba antibiotika u uzgoju pilića pokazala je pak da samo bio-farme ne koriste antibiotike. "Ali naši proizvodi imaju svoju cijenu", kaže Volker Rahm koji u Düsseldorfu ima ekološko imanje s 200 kokoši. Životinje imaju ograđeni prostor vani na kojem imaju puno mjesta, dobijaju samo ekološku hranu i ne žive manje od tri mjeseca. "Zbog toga kod nas jedna kokoš stoji 20 eura, a ne četiri", objašnjava ovaj farmer.

Opasno i za ljude?

Uporaba lijekova u mesnoj industriji je u Njemačkoj regulirana odgovarajućim zakonom o lijekovima. Prema tom zakonu se antibiotici smiju koristiti kada životinje obole. No u masovnim uzgajalištima u kojima se na relativno malom prostoru drže deseci tisuća životinja, individualna terapija nije moguća - ako oboli jedna kokoška, sve dobiju antibiotik. Njega mora prepisati i terapiju nadgledati veterinar.

Opasnost za potrošače zbog ovakve prakse ne postoji, ako se oni drže poznatih pravila. "Moraju se oprati ruke nakon rezanja mesa, a noževi kojim se rezalo meso ne smiju se kasnije neoprani koristiti, recimo, za sjeckanje povrća", savjetuje Sabine Klein iz Centrale za potrošače Sjevernog Porajnja i Vestfalije. Osim toga, upućuje, vrlo je važno temeljito očistiti sve površine koje su došle u dodir sa sirovim mesom, a pri spremanju paziti da se ono dobro skuha odnosno ispeče.

"Posvuda u našoj okolini postoje klice otporne na antibiotike. Razlog tome je s jedne strane prevelika uporaba lijekova u uzgoju životinja, ali i u ljudskoj medicini", ističe Sabine Klein. Teško je dokazati da su klice otkrivene u mesu otporne na antibiotike upravo zbog (zlo)uporabe lijekova u uzgajalištima. "To može, ali i ne mora biti slučaj", kaže Klein i upozorava da se ne donose ishitreni zaključci i tako bespotrebno stvara panika.

Savezna vlada je pak brzo reagirala na kritiku organizacije za zaštitu okoliša i životinja BUND i već za ovaj tjedan najavila nacrt zakona kojim bi se pooštrili propisi za primjenu lijekova. Za zaštitnicu prava potrošača Sabine Klein to je premalo jer ona smatra da su glavni problem uvjeti u kojima se drže životinje. Kaže da oni razbolijevaju životinje zbog čega se onda moraju koristiti antibiotici i zaključuje: "To se više ne smije tako nastaviti."

Autorica: Friederike Schulz/ dd

Odg. ur.: A. Šubić