Kada je u osamdesetim godinama prošlog stoljeća predavala njemački jezik u Goethe insitutima u Indiji, Ingrid Köster je u svom nastavnom programu imala i obavezno čitanje njemačke literature. No, prije nego su uopće mogli početi s čitanjem Schillera, Goethea ili Kanta, njezini su učenici morali dugo učiti i uložiti mnogo truda i vremena.

„Današnji učenici više nemaju toliko vremena. Njihov je prioritet učenje jezika s kojim kasnije mogu otići u Njemačku na obavljanje neke prakse, na boravak na njemačkim fakultetima u trajanju od jednog semestra ili pak znanje koje će im omogućiti komunikaciju s poslovnim partnerima“, kaže pedagogica koja danas radi na odjeljenju priprema za ispite na Goethe institutu u Münchenu.

Drugim riječima, umjesto bavljenje njemačkom literaturom i kulturom, današnji polaznici tečajeva žele što brže naučiti takozvani svakodnevni govor i stručne izraze koji su im potrebni u određenim zanimanjima. „To naše učitelje stavlja pred sasvim nove izazove. Oni moraju puno jače diferencirati i jezično gledano, oni moraju biti vrlo aktualni. U tom smislu moraju koristiti i nove medije“, zaključuje Ingrid Köster.

„Zelena diploma“ za učitelje njemačkog

Kako bi učitelje što bolje pripremio na nove zadatke i zahtjeve, Goethe institut osnovao je jedan novi program daljnje izobrazbe. Riječ je o takozvanoj „zelenoj diplomi“ koja bi na neki način učitelje kvalificirala za ove nove, aktualne potrebe. Ovaj program upravo prolazi fazu testiranja u Indiji gdje bi trebao početi s radom koncem godine. Nije nimalo čudno da je za testiranje odabrana upravo Indija. Upravo se ovdje broj zainteresiranih i polaznika od 2003. godine povećao za čak 60 posto, odnosno, za oko 15.000 osoba. To znači da ukupno u Indiji, na Goethe institutima njemački jezik trenutno uči oko 220.000 ljudi. Toliko ih do sada nikada nije bilo.

Međutim, i druge institucije bilježe porast interesa. Njemačka akademska služba za razmjenu (DAAD) bilježi povećanje interesa za njemački jezik. Ova je služba prošle godine zabilježila broju od oko 50.000 stranih studenata i znanstvenika, što je za oko 6 posto više nego godinu dana ranije.

Porast interesa među kineskim inžinjerima

„Zahtjevi prema našim učiteljima su se promjenili. Sve češće dolaze studenti koji su na školama do sada učili pretežno samo engleski. Oni dolaze bez ikakvog predznanja njemačkog jezika. To znači da od nas očekuju nastavu na svim razinama, iako žele njemački naučiti što prije”, kaže Ursula Painter iz DAAD-a.

Ovaj se trend prvenstvno primjećuje u Kini. “U ovoj zemlji Njemačka uživa jako dobar ugled kao zemlja inženjera, automobilske industrije i kvalitetnih strojeva”, kaže ona. I Chao He je jedan od 25.000 kineskih studenata u Njemačkoj i koji upravo završava doktorski rad s područja strojarstva u Aachenu. “Za mene je bilo sasvim logično da kao budući inženjer da moram doći i studirati u Njemačkoj. Na tečaju njemačkog nas jako dobro pripremaju na svakodnevnu komunikaciju, no učenje tehničkih pojmova je još uvijek jako teško”, kaže Chao He.

Manje nastave njemačkog na školama

Slično kao i Kini u međuvremenu je i u Grčkoj. Uslijed masovnog nedostatka učitelja njemačkog jezika na tamošnjim školama, sve su veće potrebe za učenjem njemačkog negdje drugdje. „U Grčkoj nam dolazi sve više studenata koji do sada još nikada nisu učili njemački, no koji u Njemačkoj žele raditi. Zato im je potreban jezik, a njega bi najradije željeli naučiti u roku od nekoliko tjedana. No, to je naravno nemoguće. Dvije godine redovitog pohađanja nastave – u svakom slučaju se treba računati s toliko vremena“, kaže Judith Schiebel iz DAAD-a na Sveučilištu Aristotel u Thessalonikiju.