Frankfurter Allgemeine Zeitung piše: „Poslije bombaškog napada na kanal na sjeveru Kosova, odakle dolazi voda važna za rad dvije elektrane, kosovski premijer Albin Kurti optužio je Srbiju da je odgovorna za eksploziju. Beograd je tu optužbu odbacio. Kosovska policija je u međuvremenu uhitila osam osumnjičenih osoba u racijama na sjeveru Kosova naseljenom Srbima i priopćila da su u racijama zaplijenjeni i oružje i streljivo."

U kratkom izvještaju prenose se i Kurtijeve riječi: „Napad su izveli profesionalci. To je novi zločinački i teroristički napad za koji vjerujemo da dolazi od bandi kojima upravlja i koje režira Srbija." No njemački list navodi i da pozadina napada „još uvijek nije jasna" i da je „Beograd negirao bilo kakvu odgovornost".

„Hibridni rat"

Berlinski Tageszeitung prenosi reakciju Europske unije koja je osudila eksploziju kao „teroristički napad“, kao i izjavu odlazećeg visokog predstavnika EU-a za vanjsku politiku i sigurnost Josepa Borrella koji je ocijenio da je to „odvratan čin sabotaže na kritičnoj civilnoj infrastrukturi Kosova“. Navodi se i da su se „međunarodnim kritikama pridružili SAD, Francuska i Turska", a i da su „zaštitne snage KFOR-a za Kosovo predvođene NATO-om također pozvale na suzdržanost".

List piše: „Kosovski mediji vjeruju da su napadi početak hibridnog rata predvođenog Rusijom. Ranije prošlog tjedna napadači su bacili ručne bombe na zgradu općine i policijsku postaju. Najgora eskalacija posljednjih godina dogodila se krajem rujna 2023. nakon fatalnog napada srpski paravojnih komandosa na patrolu kosovske policije, kada je tridesetak naoružanih muškaraca napalo patrolu kosovske policije."

„Srbija se nada pomoći Rusije i SAD-a"

Frankfurter Rundschau prenosi da se, poslije napada na Kosovu, „Priština i Beograd međusobno optužuju“ i ujedno iznosi ocjenu da se „Srbija nada pomoći Rusije i SAD-a".

„Vlada Srbije odavno tvrdi da su njeni sunarodnjaci na Kosovu ugnjetavani. Ona nikada nije priznala državu Kosovo i brojnim međunarodnim inicijativama pokušava podrivati teritorijalni integritet i suverenitet te zemlje. Na izbornu pobjedu Donalda Trumpa na Balkanu se gleda kao na priliku da Srbija – čije vodstvo održava bliske kontakte s Trumpovim okruženjem – unaprijedi svoje interese. U tom kontekstu napad (na kanal Ibar-Lepenac, prim.red.) promatra se kao priprema terena za to."

Njemački list podsjeća da je „prva Trumpova administracija podržala Srbiju u njenom planu da odvoji sjever Kosova i pripoji ga Srbiji. Većina Srba živi na sjeveru, a ima i mnogo prirodnih resursa. Mnogi poznavatelji situacije sada strahuju da bi pod drugom Trumpovom administracijom moglo doći do još jednog pokušaja iscrtavanja granica na Balkanu na temelju etničkih kriterija, što bi bilo izuzetno opasno, posebno za državu Bosnu i Hercegovinu – a to bi samim tim povećalo i rizik od rata“, zaključuje Frankfurter Rundschau.