Sedam mjeseci nakon stupanja na dužnost kancelara Friedrich Merz je posjetio Izrael. Njemačka je, pored SAD-a, najvažniji saveznik izraelske vlade koja se našla na meti masivnih kritika zbog vojnog postupanja u Pojasu Gaze.

Merz je posjetio memorijalni centar posvećen žrtvama holokausta Yad Vashem i potom razgovarao s izraelskim premijerom Benjaminom Netanyahuom. Glavna tema razgovora bilo je stanje na Bliskom istoku.

Kancelar je bio suzdržan što se tiče tzv. „rješenja dvije države" koje predviđa mirnu koegzistenciju Izraela i buduće nove palestinske države. Istovremeno je upozorio da se kritiziranje Izraela ne smije pretvoriti u antisemitizam.

Nespominjanje „državnog rezona"

Njemački mediji su zamijetili da je Merz izbjegao koristiti pojam „državni rezon" u razgovorima u Izraelu. Südwest Presse iz Ulma konstatira: „Gotovo dva desetljeća ova je rečenica obilježavala njemačku vanjsku politiku: ‘Sigurnost Izraela je njemački državni rezon.’ Kancelaru Friedrichu Merzu, pak, ovaj izbor riječi nikada nije bio naročito drag; dosad ga je izbjegavao. Tijekom svoga posjeta Izraelu sada je odabrao novi način izražavanja: nakon posjeta memorijalom centru posvećenom žrtvama holokausta Yad Vashem rekao je da zauzimanje za opstanak i sigurnost Izraela pripada ‘nepromjenjivoj bitnoj srži naših odnosa’. To je pokušaj oslobađanja od fraze koja je sve više prijetila zvučati šuplje. Posljednji su mjeseci u svakom slučaju pokazali da je Merz spreman angažirati se na Bliskom istoku. I da se pritom ne ustručava ulaziti u sukobe s izraelskim premijerom Benjaminom Netanyahuom. Ako pri tome pomažu novi pojmovi – tim bolje."

List Frankfurter Allgemeine Zeitung (FAZ) podsjeća da je Međunarodni kazneni sud izdao uhidbeni nalog protiv Netanyahua zbog ratnih zločina u Pojasu Gaze i da je Merz prvi šef vlade jedne velike europske zemlje koji je nakon toga posjetio Izrael. I ocjenjuje: „Osobito na simboličnoj razini to bi izraelskom premijeru itekako moglo odgovarati. Pojaviti se s Merzom na pozornici, unatoč svoj kritici iz Berlina, pruža Netanyahuu ne samo mogućnost da nakon više od dvije godine rata prenese određenu sliku „normalnosti", nego i da se suprotstavi dojmu izolacije Izraela u svijetu."

Kritike i pohvale

Komentator lista Tageszeitung (TAZ) iz Berlina kritizira Merza zato što njegova vlada ne poduzima oštrije korake kako bi došlo do definitivnog rješavanja sukoba na Bliskom istoku. Ovaj dnevnik optužuje kancelara da ne želi narušavati njemačko-izraelske odnose, kao ni savez sa Sjedinjenim Američkim Državama: „Ne želi se odustati od takvih, za njemačko gospodarstvo, nužnih saveza. Cinični politički realisti rekli bi: globalna politika jednostavno tako funkcionira. U svojoj je biti vođena interesima, a ne moralom. Pošteni ljudi uzvratili bi: onda se sve mora promijeniti."

List Landshuter Zeitung ne dijeli to mišljenje: „Treba priznati Merzu da je jasno imenovao ‘dileme’ u koje je izraelsko postupanje dovelo Njemačku i ukazao na to da prijateljstvo podnosi različita stajališta. Je li izraelskog premijera Netanyahua, nakon svega što se dogodilo od početka rata u Gazi, baš morao oslovljavati poznatim ‘Bibi’, ostaje otvoreno. Merz ne skriva razlike u mišljenjima, inzistira na rješenju s dvije države, koje Netanyahu odbija, i odbacuje protupravnu izgradnju naselja jednako kao i nasilje doseljenika. Za jednog njemačkog šefa vlade to su bile jasne riječi."

I Kölner Stadt-Anzeiger donosi pozitivan zaključak: „Merz je morao pronaći ravnotežu između nepokolebljive solidarnosti koja proizlazi iz povijesne krivnje i nužne jasnoće u vezi s aktualnim djelovanjem Izraelaca u Pojasu Gaze. To mu je dobro uspjelo: stao je na stranu Izraela, ne propustivši pritom osuditi politiku naseljavanja na Zapadnoj obali i ukazati na trajnu humanitarnu nevolju u Gazi."