Hoće li uskoro doći do sastanka između ruskog predsjednika Vladimira Putina i ukrajinskog šefa države Volodimira Zelenskog, kako je to predložio američki predsjednik Donald Trump? I ako bi njih dvojica zaista postigli dogovor o primirju, a zatim i miru u Ukrajini, kakva bi tada bila uloga Njemačke? U ovom trenutku još nema odgovora na ta pitanja.

Ipak, ta je tema u političkom Berlinu već pokrenula rasprave. Ljetna stanka traje još samo nekoliko dana, a iduće srijede savezna vlada ponovno se sastaje – i to baš u Ministarstvu obrane. Prvi put nakon mnogo godina.

Njemačka fantomska debata

Njemački se političari naime već danima spore oko pitanja koje još uopće nije na dnevnom redu: ako se Rusija i Ukrajina dogovore, hoće li i Njemačka poslati vojnike za moguću mirovnu misiju? Da se Zelenski uopće upusti u razgovor s Putinom, vjerojatno je zamislivo samo ako Ukrajina unaprijed dobije sigurnosna jamstva. A to bi moglo značiti da međunarodno sastavljene snage u samoj zemlji paze da ne dođe ponovno do borbi.

Njemačka bi u tome teško mogla izostati, posebno zato što kancelar Friedrich Merz inzistira na snažnom njemačkom glasu u međunarodnoj politici. U to se uklapa i to što je američki potpredsjednik Vance jasno poručio na televiziji Fox News da Europa mora preuzeti „lavovski dio“ kad je riječ o sigurnosnim jamstvima. Koliko je cijeli plan nesiguran, pokazuje reakcija iz Moskve. Ruski ministar vanjskih poslova Sergej Lavrov označava stacioniranje europskih snaga u Ukrajini kao „potpuno neprihvatljivo“.

Većina protiv njemačkih vojnika u Ukrajini

I u samoj Njemačkoj, međutim, čini se jasno: Merzu neće biti lako dobiti odobrenje za takvu misiju. Koalicijski partner, socijaldemokrati, upozoravaju na preuranjene planove. Šef Socijaldemokratske stranke (SPD) i vicekancelar Lars Klingbeil rekao je za televiziju SAT.1 da bi bilo dobro da sada dođe do ozbiljnih razgovora. Naravno, Ukrajini je potrebna sigurnost da više neće biti napadnuta, ali: „Za to je prije svega potrebna jaka ukrajinska vojska. A onda ćemo vidjeti što se još može učiniti. A jesu li tu i njemački vojnici ili ne, to se pitanje trenutačno ne postavlja.“

Čini se da i građani Njemačke dijele to mišljenje. U istraživanju instituta za ispitivanje javnog mnijenja Civey, za portal web.de, 51 posto ispitanika izjasnilo se protiv njemačkog sudjelovanja u mirovnoj misiji u Ukrajini, dok samo 36 posto to smatra ispravnim.

Wadephul suzdržan, Merz odobrava

Prilično se oprezno izrazio i ministar vanjskih poslova Johann Wadephul, koji kao i Merz pripada konzervativcima iz CDU-a. Tijekom putovanja u Indoneziju i Japan, Wadephul je privukao pozornost kada je u podcastu Table.Today rekao da bi angažman u Ukrajini „vjerojatno preopteretio“ Njemačku. Već i brigada Bundeswehra koja se trenutačno formira u Litvi, s oko 5000 vojnika, masovno opterećuje vojsku.

Kasnije, tijekom putovanja, Wadephul je u intervjuu za DW izrazio sumnju da bi mirovni pregovori uopće mogli biti održani: „Svi sada čekaju da Vladimir Putin bude zaista spreman voditi razgovore o okončanju ovog rata. Na bojnom polju, nažalost, još uvijek izgleda potpuno drukčije.“

Je li Njemačka preopterećena prije nego što je uopće išta počelo? Na sastanku Trumpa sa Zelenskim i raznim vodećim europskim političarima, prije nešto više od tjedan dana, kancelar Merz ipak je zvučao drukčije. U vezi s potencijalnim mirovnim procesom, rekao je da „mi, kao Savezna Republika Njemačka, imamo veliki interes i veliku odgovornost sudjelovati u tome, to mi je jasno.“ Ali naravno, o tome bi se onda moralo razgovarati unutar koalicije, „sve do pitanja hoćemo li možda morati donositi odluke koje zahtijevaju mandat.“ Svako angažiranje Bundeswehra u inozemstvu zahtijeva odobrenje Bundestaga.

Velika skepsa osobito na istoku Njemačke

Vjerojatno uznemireni tim prilično hrabrim izjavama kancelara, sada se gotovo svakodnevno javljaju razni političari povodom ideje o angažiranju trupa u Ukrajini. Većina je skeptična ili čak protiv, gotovo svi dodaju da je vrijeme za odluku još daleko. Posebno se žestoko protive konzervativni političari iz istočne Njemačke.

Jer tamo i ljevičarske i desničarske stranke, poput Ljevice i dijelom ekstremno desničarske „Alternative za Njemačku“ (AfD), odbacuju takva razmišljanja. To je jedan od razloga zašto je demoršćanski premijer Saske, Michael Kretschmer, rekao: „Da njemački vojnici u Ukrajini ratuju, to ne smije biti tema.“

Potpuno drukčije zvučao je šef konzervativne omladinske organizacije Junge Union, Johannes Winkel. On je za Uredničku mrežu Njemačke (RND) rekao: „Ne možemo s jedne strane govoriti da naša ovisnost o američkoj vojsci treba biti smanjena i da Europa konačno mora odrasti, a s druge strane odbijati odgovornost kada stvari prvi put postanu konkretne.“

Ali nitko u ovom trenutku ne zna kada će stvari postati konkretne. I možda je čak i mogući sastanak između Putina i Zelenskog tek dio velike predstave, ili čak opasan za Ukrajinu, kako strahuje dugogodišnji predsjednik Minhenske sigurnosne konferencije, Wolfgang Ischinger.

Nakon sastanka Putina s američkim predsjednikom Trumpom na Aljasci, Ischinger je na platformi X napisao: „Nema ni jedne naznake da je predsjednik Putin spreman okončati ovaj rat.“

Povodom sastanka ukrajinskog i ruskog predsjednika također je rekao: „Mogu zapravo zamisliti samo horor-scenarij.“ Sastanak ne bi doveo do rješenja, već bi ga Putin iskoristio da dobije na vremenu. Da bi zatim nastavio voditi rat. Stav koji dijeli popriličan broj njemačkih političara.